Za nekretnine u selima osječke okolice, nasuprot mjestima na Siciliji, gdje se kuće prodaju po cijeni od jednog eura kako bi privukli stanovništvo i spriječili izumiranje mjesta, treba izdvojiti ipak koju tisućicu više.
Premda je u mnogim selima gotovo cijele Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema situacija takva da su pojedine nekretnine obezvrijeđene do najnižih razina i lako bi se moglo dogoditi da bi u nekim zabačenim selima, udaljenima od gradskih središta, kuće mogle biti ponuđene na prodaju po talijanskom modelu kako bi se spriječilo potpuno nestajanje tih sela.
Kuće “okićene” oglasima
Nekada su se seoske kuće kitile svatovskim vijencima, djeca trčkarala po dvorištima i ulici. Danas je djece u selima sve manje, a cijela gospodarstva prodaju se budzašto. Gotovo da nema sela u kojem kuće nisu “okićene”, ali oglasima o prodaji. Mnoge kuće s velikim dvorištima i gospodarskim zgradama u zabačenijim selima, mogu se kupiti već za desetak tisuća eura. Glavni razlog tomu svakako je ekonomski, jer stanovnici nemaju mogućnost rada i jednostavnog preživljavanja u svojim mjestima, te su prisiljeni odlaziti “trbuhom za kruhom”.
Trguje li se uopće takvim nekretninama? U agencijama kažu da ponuda ima, a vrijednost nekretnina udaljavanjem od grada radikalno pada.
- Kod tih starih kuća u selima udaljenijim od gradova zapravo vrijede samo građevinske čestice i komunalije, pa su im i cijene takve. Primjerice, u ponudi imamo kuću za adaptaciju ili rušenje u Batini od 60 četvornih metara, na okućnici od 2730 kvadrata. Udaljena je svega 150 metara od Dunava i cijena joj je sedam tisuća eura - navodi nam Marijan Matijević iz osječke tvrtke Ljubek, Nekretnine Matijević.
Sličnih primjera je mnogo. Recimo u Erdutu se nudi na prodaju čak šest građevinskih čestica s jednom kućom, sagrađenom u poslijeratnoj obnovi, dakle novom, kao i vikendicom koja treba adaptaciju, sve to na površini od 5700 kvadrata. Tražena cijena je 35 tisuća eura, navodi Matijević, dodajući kako već dugo za te nekretnine nema kupca. Na području Podolja u Baranji, dvije građevinske čestice na kojima su bile kuće, zajedno s 1400 kvadrata šume i 800 kvadrata vinograda, sve ukupno 2700 kvadrata, prodaje se za samo tri tisuće eura. Etnokuća u Kamencu, s okućnicom od šest tisuća kvadrata, na prodaju je ponuđena za samo osam tisuća eura.
Mrtvo tržište
- Nekretnine poput onih u Podolju, kada bi se nalazile u Josipovcu, Višnjevcu ili Antunovcu, stajale bi sigurno sedam puta više i vrlo brzo bi našle kupca. Sve je očitije da je malo onih koji u udaljenijim selima mogu kvalitetno živjeti i da je vrlo malo ljudi iz grada koji imaju vremena za užitak u vikendicama - zaključuje Matijević.
I u drugim agencijama niz je sličnih primjera. Tasman nekretnine, recimo, u ponudi imaju manju kuću u Dopsinu, s velikom okućnicom (2700 kvadrata) s cijenom od samo sedam tisuća eura.
- Tržište je prilično mrtvo, komentira nam načelnik Općine Bilje Željko Cickaj, koji kaže kako na tržištu jedino prolaze starije kuće i to u naseljima Kopačevo, Lug i Vrdarac, dok se u Bilju vodi mrtva utrka između kupaca i prodavača. Kao da su uhvaćeni u limbu - jedni ne spuštaju cijenu, a drugi nisu spremni platiti onoliko koliko trgovci traže. Istina je isto tako da se za jednu kuću u Bilju, pet kilometara ravnom cestom spojenom s Osijekom, mogu kupiti dvije kuće u nešto udaljenijoj Dardi.
- U starijim kućama u ostatku naselja općine Bilje mnogi su prepoznali kao poslovnu priliku, pa ih kupuju i preuređuju za bavljenje seoskim turizmom i sličnim djelatnostima, primjerice vinarstvom, jer je turizam kod nas, zbog toga što smo općina prirodnog bisera Kopačkog rita, u usponu – kaže Cickaj.
U jednoj od osječkih agencija doznajemo kako cijene kuća i seljačkih posjeda, iako ih nemaju mnogo u ponudi, ima, primjerice u Bijelom Brdu, gdje kuća košta 11.000 eura, a cijene idu i do 30.000 eura. Takve se cijene prihvaćaju jer novi vlasnici, osim krova nad glavom, dobivaju i komad zemlje na kojem si, za razliku od stanovanja u Osijeku, mogu sami uzgojiti namirnice. Premda je danas većina svinjaca prazna, a u dvorištima se, umjesto vrtova, zelene samo tratine.
Činjenica je i da su se mnoge napuštene kuće, čekajući kupce, urušile same od sebe. Ni takve nekretnine baš ne idu na tržištu, a jedan od razloga je taj što novi vlasnik mora platiti za njihovo uklanjanje.
Jedna osoba koja se bavi prodajom kaže nam kako se kuće često rješavaju oni vlasnici koji u nekretninama vide posljednju zalihu novca, ili su ih dobili u nasljedstvo, pa više ne mogu plaćati održavanje.
Darko PEJIĆ/Igor MIKULIĆ
PRIMJER OPĆINE ERNESTINOVO
Općina darovala zemljište, a država materijal za kuću
U svijetu nekretnina svatko gleda da prođe povoljnije, pa su tako neki savili gnijezdo u Laslovu. Tamo je, prisjetimo se, niklo novo naselje gdje je, kaže načelnik Općine Ernestinovo Matija Greif, Općina građanima dala besplatno zemljište, a obitelji su od države dobile građevinski materijal za gradnju. Model se pokazao dobrim, posebice što je u tom području sagrađena komunalna infrastruktura koja karakterizira standard života u gradovima, pa je Općina predvidjela još jedno takvo zemljište u Ernestinovu kako bi, kaže Greif, potaknula dolazak mladih, ali i ostanak domaćeg stanovništva. U tom projektu sada je sljedeći korak na državi.
ANTUNOVAČKI “BABY BOOM”
U Osijeku obližnjem Antunovcu za stanovnike izgrađena je sva urbana komunalna infrastruktura. Mjesto je blizu grada i privlači mnoge gradske obitelji na preseljenje na područje te općine. Načelnik Ivan Anušić kaže nam kako su upravo zbog toga urbanističkim planom predvidjeli proširenje građevinskog zemljišta na atraktivnoj lokaciji, uz samo središte Antunovca, što bi trebalo osigurati prostor za tamošnje mlade naraštaje, jer je ta općina jedna od rijetkih s evidentnim “baby boomom”.
RASPRODAJA VIKENDICA
Nekretnine čija prodaja danas još i nekako ide jesu vikendice kojih se rješavaju ljudi dotučeni krizom. No, jeftinog “vikendašenja” za kupce nema ako neće uz to zasukati rukave i obaviti prilične građevinske zahvate na takvim objektima. A njih se može naći u brojnim vikendaškim naseljima uz Dravu i Dunav, posebice u Aljmašu, Dalju, Erdutu...
KVALITETAN ŽIVOT
U UDALJENIJIM SELIMA TEŠKO JE OSTVARITI