U Opatiji je prošlog vikenda pod domaćinstvom osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Ekonomskog fakulteta i njegova poslijediplomskog studija Management održana XI. konferencija “Interdisciplinary Management Research”.

Dakle, riječ je o interdisciplinarnom istraživanju o upravljanju i iako je ovo prije svega bilo namijenjeno doktoralnim studentima koji su ovom prigodom iznosili svoje radove, ovo je bilo i okupljanje uglednih imena nacionalne ekonomije koji su na panelima debatirali o dvije teme - makroekonomskom trenutku Hrvatske u sklopu Europske unije, a onda posljedično tome i mikroekonomskom stanju u državi.

No, pođimo redom. Kao domaćin, konferenciju je otvorio Željko Turkalj, rektor osječkog sveučilišta. Podsjetio je kako je Osijek grad nobelovaca, oskarovaca, priznatih umjetnika i osvajača olimpijskih medalja. Ali i da je ovo jubilarna godina za Sveučilište, obilježava se 40 godina osnutka Sveučilišta, 25 godina od kada ono nosi ime Josipa Jurja Strossmayera te da se obilježava 200. godina rođenja biskupa Strossmayera.

Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta, našao je u zborniku radova koji prati ovu konferenciju zgodnu simboliku. Naime 86 je objavljenih radova, u čijoj izradi je sudjelovalo 186 autora, a zbornik ima 1.186 stranica.

Za govornicu je potom izišao Bodo Runzheimer u ime Poslovne škole Univerziteta u Pforzheimu. Zanimljivo je da već 39 godina traje akademska suradnja Osijeka i tog njemačkog grada.

Uvodno predavanje o “cost benefitu” hrvatskog pridruživanja Europskoj uniji održala je europarlamentarka Ivana Maletić.

Upozorila je kako novac iz europskih fondova nije i ne smije biti jedina korist koju želimo od ove zajednice. Tu su još i razmjena znanja, iskustava i tehnologija.

Maletić je potom bila sudionica prvog panela. Na njemu je dakle bilo riječi o poziciji i očekivanjima koje Hrvatska i njezino gospodarstvu u cijelosti može imati od članstva u europskoj asocijaciji 28 zemalja.

Ljubo Jurčić upozorio je kako "Hrvatska sve što treba napraviti treba to učiniti radi sebe same, a ne radi Europe".

Mladen Vedriš, pak, smatra kako model rasta za Hrvatsku mora biti autonoman - krojen za nju, a ne prema modelima koje nude Svjetska banka i različite investicijske kuće.

Za Zvonimira Savića (HGK) postoji dvojba je li Hrvatska doista premala za Europu, a zastupnica Maletić naglasila je kako Hrvatska kao članica Unije sada ima pravo i kritički se osvrtati na stavove komisije.

Na drugom panelu govorilo se o poziciji državnih odnosno javnih kompanija u Hrvatskoj.

Iako je njihova produktivnost za trećinu manja nego u privatnom sektoru, plaće su za 40 posto više. Stoga se panelist Josip Budimir (Franck) zapitao je li država loš gospodar ili (samo) ima loše menadžere.

Za Dragana Kovačevića (Janaf) nisu jasno definirani ciljevi za direktora takvih tvrtki, dilema je naime je li prioritet profit ili trebaju biti “polusocijalna ustanova” koja ima za cilj samo uredno dijeliti plaće.

Za Ivana Miloložu (Munja) odgovornost je ono što odbija ljude za rad u privatnim tvrtkama, Damir Novotny se zauzima za privatizaciju kojom bi se financiralo smanjenje javnog duga.

Možda najupečatljivija i najotrežnjavajuća izjava oba panela je bila ona Kovačevića, koji je pokušao poslati poruku kako svijet od Hrvatske ne treba ništa osim našeg Jadrana te da ni u čem drugom nismo konkurentni.

Nakon završetka panela i organizatori i gosti su bili zadovoljni, toliko da je krenula ocjena kako je ovo najbolja konferencija do sada. Nastavno konferencijsko vrijeme pripalo je doktoralnim studentima koji su iznosili svoje radove. Ovaj osječki poslijediplomski studiji pohađa se na razini države, pa je među njima bilo i široj javnosti poznatih imena. Primjerice Igor Pureta, direktor Grawe Hrvatske, ili pak Ante Sanader, donedavni splitsko-dalmatinski župan. Uostalom i Ivan Miloloža je nedavno doktorirao upravo na ovom studiju.

Zaključno, ocjenu konferencije prepustili smo jednom od polaznika studija.

- Vrhunski stručnjaci iz akademske i poslovne zajednice na jednom mjestu. Analiziraju stanje u društvu, traže uzroke i nude rješenja za bolje sutra - ocjena je Zorislava Kalazića. On je ovom je prigodom prezentirao znanstveni rad o digitalnoj “stock fotografiji” koja je dio njegova budućeg doktorskog rada.