O nizu aktualnih društveno-političkih tema razgovarali smo s Draganom Vulinom, predsjednikom HDSSB-a i zamjenikom osječko-baranjskog župana.

Zašto pozivate Vladu da raspiše izbore baš u listopadu?

- Mjere koje Vlada poduzima posljednjih nekoliko mjeseci uglavnom su populističke, a samim time i kratkotrajne te ne vode boljitku hrvatskih državljana. Zbog toga parlamentarni izbori trebaju biti što prije, kako bi nova vlada mogla krenuti u ozbiljne reforme. Međutim, nije realno očekivati izbore prije listopada zbog samih zakonskih rokova i sezone godišnjih odmora. Nažalost, zbog izjava iz redova vladajućih bliži sam procjeni da će izbori biti tek nakon Nove godine.

Nema kraja prepucavanjima SDP-a i HDZ-a. Sve više ljudi smatra da to rade svjesno, pokušavajući na temama beznačajnim za budućnost RH okupirati medijski prostor. Kako vidite njihove stalne “važne” prijepore?

- Sigurno je da oni to rade svjesno. Naime, i jednima i drugima to odgovara jer nemaju što ponuditi kako bismo krenuli naprijed. Medijski prostor okupiraju proslavom obljetnice Oluje, Titovom bistom na Pantovčaku, preseljenjem Ureda predsjednice... To nisu nevažne teme, ali u ovom trenutku nisu ključne i rasprava o tome neće otvoriti ni jedno novo radno mjesto. Za to vrijeme ministar Jakovina, ne znam već koji put, ponavlja neistinu da je usvojen Operativni program ruralnog razvoja u Bruxellesu. Vrijeme nam curi, milijuni iz europskih fondova ostaju neiskorišteni zbog neznanja i nesposobnosti.

Kolinda Grabar-Kitarović u nekoliko se dana iz osobe koja podržava obilježavanje Oluje u Zagrebu pretvorila u zagovornika te svečanosti u Kninu. Što nam je predsjednica time poručila o sebi i gdje se treba održati ta proslava?

- S obzirom na to da se radi o dvadesetoj obljetnici naše veličanstvene akcije Oluje, smatramo da je treba obilježiti i u glavnom gradu svih Hrvata, u Zagrebu. Naravno, kao i prethodnih godina, iz proslave se ne smije izostaviti ni Knin, koji je simbol cijele akcije. Nagla promjena mišljenja predsjednice Republike nakon reakcije predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka dovoljno govori o njezinoj samostalnosti rada i odlučivanja u obnašanju te dužnosti.

Ima li HDZ pravo monopola na Domovinski rat, kao što to uporno pokušava predstaviti, unatoč činjenici što brojni hrabri ljudi koji su dali svoj život u obrani zemlje nisu imali stranačkog predznaka niti su o tome razmišljali?

- Naravno da nema, iako to oni svim silama žele prisvojiti. Što bi onda trebao reći general Branimir Glavaš ili bilo koji drugi hrvatski branitelj i časnik HV-a, ili građanin koji nije pripadnik HDZ-a? Po čemu to HDZ prisvaja veća prava na Domovinski rat od njih? U konačnici, i moj otac je hrvatski branitelj, dragovoljac Domovinskog rata, a ja sam kao petogodišnji dječak bio prognanik. Petorica članova moje obitelji poginula su u Domovinskom ratu kao hrvatski branitelji. Upravo zbog toga želim reći da ne samo HDZ nego i ni jedna politička stranka nema to pravo. Pobjedu u Domovinskom obrambenom ratu izborili su hrvatski branitelji koji u to vrijeme sigurno nisu razmišljali o političkim podjelama kakve danas imamo. Općenito, mišljenja sam da o tom pitanju mora biti postignut konsenzus i da se o tome više ne vode dnevnopolitičke rasprave. To, jednostavno, mora biti iznad toga. Također, u Ustavu RH treba biti jasno navedeno kako je temelj moderne hrvatske države upravo Domovinski rat. Uostalom, upravo je Tomislav Karamarko, koji se danas prikazuje čuvarom Tuđmanove baštine među prvima, još ranih 90-ih, zajedno sa Stipom Mesićem i Jožom Manolićem okrenuo leđa utemeljitelju hrvatske države. Za razliku od Tuđmana, koji je radio na nacionalnoj pomirbi, Karamarko danas sije sjeme nacionalnog razdora kako bi se domogao vlasti.

Prije obilježavanje tužne vukovarske obljetnice inzistirali ste na jedinstvu i jednoj Koloni sjećanja i - uspjeli. Znamo da je i proslava Oluje nerijetko nosila zvižduke i uvrede pojedincima. Možemo li i tu konačno bez zvižduka?

- Mislim da možemo i moramo. Taj dan, kao i na tužnu obljetnicu vukovarske tragedije, Hrvatska treba biti jedinstvena, kao što je bila i u ono vrijeme. Sve ostale dane u godini možemo iznositi svoje stavove, prosvjedovati, voditi političke bitke, ali ne i tada. Ponajprije zbog onih najhrabrijih hrvatskih branitelja, koji su dali svoj život za našu slobodu i svih žrtava Domovinskog rata. Iako sam bio izložen brutalnim napadima nakon apela za jedinstvenu Kolonu sjećanja, opet bih to ponovio jer je obilježavanje najtužnije obljetnice iz Domovinskog rata proteklo dostojanstveno, onako kako i treba.

Spremni na postizbornu suradnju i s HDZ-om i sa SDP-om. Zašto?

- Za bolju budućnost naših Slavonaca i Baranjaca spremni smo surađivati sa svima. Svjesni smo činjenice da se najvažnije odluke donose na nacionalnoj razini. HDSSB ima najaktivnije zastupnike u Saboru, koji progovaraju o problemima u Slavoniji i Baranji i nude konkretne prijedloge, ali, nažalost, vladajući gotovo ništa od toga ne prihvaćaju. Treba podsjetiti da iz Slavonije, Baranje i Srijema, iz naše dvije izborne jedinice, imamo 28 izabranih zastupnika u Hrvatskom saboru. Često pitam ljude znaju li koji su to, osim naših sedam. Odgovor je uglavnom negativan i to je žalosno. Ti zastupnici trebaju predstavljati ljude koji su ih izabrali i štititi interese našega zavičaja, a ne samo misliti o čuvanju svoje fotelje i novom mandatu. Mislim da je došlo vrijeme da HDSSB preuzme odgovornost i participira u izvršnoj vlasti na nacionalnoj razini, jer se jedino na taj način mogu promijeniti stvari u Slavoniji. Mi možemo beskompromisno zastupati interese našega zavičaja jer ne ovisimo ni o Milanoviću ni o Karamarku. Nismo nikada bili i sigurno nećemo biti ničiji sluge, već možemo kao ravnopravni partneri konstruktivno surađivati i razgovarati isključivo o konkretnim projektima u Slavoniji, Srijemu i Baranji. To je prioritet jer više nemamo vremena za gubljenje.

Zašto ste povukli paralelu između Ive Sanadera i Tomislava Karamarka?

- Scenarij sličan današnjem imali smo prije parlamentarnih izbora 2003. godine, kada je Ivo Sanader došao na vlast. HDZ se i tada predstavljao kao jedina domoljubna opcija koja će riješiti sve probleme u Hrvatskoj, ali bez konkretnog gospodarskog programa. Nažalost, svi smo svjesni što je nakon toga slijedilo. I to je jedan od razloga zašto mislim da HDSSB treba participirati u izvršnoj vlasti, jer bismo na taj način bili korektiv i ne bismo dopustili ponavljanje takvog scenarija i takvog odnosa prema Slavoniji, Srijemu i Baranji.

Kako ocjenjujete Vladine rezultate?

- Puno se više očekivalo od njih. Ne mislim da oni žele loše Hrvatskoj, jer nisam teoretičar zavjere. Međutim, činjenica je da ne znaju, ne snalaze se i ništa ne provode uspješno. Mi smo zemlja Europske unije koja se uvjerljivo najsporije oporavlja od krize. Ući ćemo u povijest kao zemlja koja je pri ulasku u EU više uplatila u europsku blagajnu nego što je uspjela povući sredstava iz fondova. Imamo i niz konkretnih primjera koji govore o rezultatima Vlade. Da ne govorim o socijalnoj slici zemlje, nezaposlenosti, stanju u gospodarstvu i masovnom iseljavanju, pokazat ću na jednom malom primjeru kolika je zapravo nebriga i nema dobre volje za rješavanje problema. Iako postoje zakonski preduvjeti, mi već dvije godine uvozimo pijesak za našu građevinsku operativu iz Srbije po dvostruko višoj cijeni nego što bi bila da ga vadimo iz naših rijeka. Za to vrijeme naše riječne luke ne mogu raditi jer je korito zatrpano pijeskom. Da apsurd bude veći, kupujemo isti pijesak koji naši prebacuju nizvodno kako bi luke mogle raditi. Pune dvije godine čeka se samo jedna Vladina odluka kako bi taj problem bio riješen. Upozoravali smo na to i Vladu i sve nadležne institucije. Milijune kuna nepotrebno smo platili Srbiji za naš pijesak. Kako to drukčije protumačiti nego kao neznanje, nesposobnost i nebrigu za hrvatske nacionalne interese. Upravo zbog takvih stvari i Milanoviću odgovara rasprava o Titovoj bisti, preseljenju Ureda predsjednice i slično.

Na izbore uglavnom izlazite samostalno, ali priželjkujete biti prevaga u slaganju većine u Saboru. Svjesni ste da je to jako teško jer se dosad radije posezalo za manjincima, koje se na dizanje ruku može nagovoriti i “za manje pare” nego što je, primjerice, davno zazivani uvjet, sada potvrđen prijedlogom seljaka, da Ministarstvo poljoprivrede bude u Osijeku, a Kraljičak ministar?

- Na parlamentarne izbore izlazimo samostalno, odnosno u koaliciji s narodom. To je odluka Glavnog odbora HDSSB-a i mislim da je to najbolje, jer se na taj način vidi koliku podršku naših Slavonaca, Srijemaca i Baranjaca imamo. S obzirom na odnos snaga na hrvatskoj političkoj sceni i čvrsto vjerujući u naš uspjeh, mislim da nakone parlamentarnih izbora nitko bez nas neće moći sastaviti izvršnu vlast u Hrvatskoj. Prihvatili smo i inicijativu udruga i samih poljoprivrednih proizvođača iz svih pet slavonskih županija da kandidat za budućeg ministra poljoprivrede bude doktor poljoprivrednih znanosti Željko Kraljičak, dožupan osječko-baranjski. Naime, on je prepoznat kao stručnjak koji se dokazao kvalitetnim radom i odličnim rezultatima već niz godina u području poljoprivrede. Slavonija zaslužuje svoga ministra poljoprivrede jer se većina te proizvodnje odvija upravo ovdje i opće stanje u Slavoniji uvelike ovisi o stanju u hrvatskoj poljoprivredi. To je logičan i potpuno opravdan potez. Time želimo i postaviti nove standarde u politici kada govorimo o izboru ministara. Pozivamo i ostale stranke da predstave kandidate i programe pa neka birači odluče na temelju toga tko im je prihvatljiviji. Dosta nam je toga da se ovim časnim ali i odgovornim funkcijama trguje nakon izbora. Ne smijemo imati ministre opće prakse kako bismo zadovoljili određenu političku stranku. To nas je i dovelo do ovakvog stanja. Moramo birati ljude koji su se dokazali u struci i imaju program i viziju rješenja za nagomilane probleme u svim resorima, pa tako i u poljoprivredi. Nadam se da će ostale stranke prihvatiti ovaj poziv i predstaviti svoj tim i program s konkretnim mjerama, kao što smo to i mi učinili.

Razgovarao: Igor BOŠNJAK