Objavljeno 16. svibnja, 2015.
Dva događaja, održana u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, u organizaciji Udruge Šokačka grana i Udruženja građana Urbani Šokci, ujedinila je tema - voda. Riječ je o otvorenju izložbe Poplavljena Cvelferija te Međunarodnom okruglom stolu Urbani Šokci 10.
- Destruktivna stvarnost potopnih voda koju su prošle godine otrpjela posavska sela Cvelferije odredila je temu ovogodišnjeg međunarodnog okruglog stola. Voda, kao kulturni znak Cvelferije i voda kao mjesto šokačkoga i bunjevačkoga pamćenja. Slikovni dokument ima nezamjenjivu vrijednost u svim mehanizmima pamćenja. Iz tog je razloga prvi događaj ovogodišnjih jubilarnih 10. Urbanih Šokaca izložba fotografija poplavljene Cvelferije koju su priredili Siniša Petković i Vera Erl iz fundusa Hrvatskih voda, Muzeja Županja, Općinske narodne knjižnice Drenovci - ističe prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, oblikovateljica Međunarodnog okruglog stola.
Okrugli stol je također bio u znaku vode. Zvonko Tadijan iz Sonte izložio je iskustvo šokačkih naselja oko Sonte i selidbe Šokaca u strahu od Dunava, s osvrtom na gradnju nasipa u 18. stoljeću i veliku poplavu Dunava u drugom desetljeću 20. stoljeća. Etnologinja, mr. sc. Ljubica Gligorević iz Vinkovaca, govorila je o ambivalentnom značenju vode u običajima i vjerovanjima Šokaca, vodi kao izvoru života i zdravlja, ali i vječnoj prijetnji. O tragičnim životnim sudbinama određenim Savom svjedočila je Gligorović osobno tijekom terenskoga rada u Rajevu Selu, kada je upoznala kazivačicu Tenu, čiji je sin tragično preminuo za prošlogodišnjeg pucanja nasipa.
O pučkim vjerovanjima u nadnaravna vodena bića govorila je dr. sc. Ružica Pšihistal u suautorstvu s Katarinom Dimšić, studenticom zagrebačkog Filozofskoga fakulteta. “Osim vjerovanja u vodene vile, koje su živjele u stablima uz vodu, u močvarnim područjima, na izvorima rijeka ili potocima, vjerovalo se u Slavoniji i u druga vodena bića, kao što su vodenjaci kojima se redovito pripisuje negativno značenje, vjerojatno kao prjeteće upozorenje u strahu od vode”, objasnila je prof. dr. sc. Ružica Pšihistal. V. Latinović
VODA U OBIČAJIMA ŠOKACA
Marija Šeremešić, predsjednica Udruge građana Urbani Šokci Sombor, govorila je o vodi u običajima i vjerovanjima Bunjevaca, dok je Milica Klaić Tarađija iz Pečuha opisala vodu u običajima i obredima hrvatskih etničkih skupina u Mađarskoj. Etnomuzikologinja, mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović iz Zagreba, govorila je o liturgijskim i pučkim pjesamama nepoznatog podrijetla, koje su sačuvane u rukopisnim pjesmaricama ili su se održale kroz usmenu predaju i pjevanje u crkvi, a puk ih naziva narodne pobožne pjesme.