- Razdoblje do 2060. je relativno kratko u demografskom smislu. I to su sasvim predvidljivi tokovi ako se nešto ne promijeni. Prema projekcijama koje smo mi radili, to je još nepovoljnije. Nije čak toliko bitno smanjenje broja stanovnika, koliko promjena u dobnoj strukturi. Ona je vrlo važna jer će paralizirati gospodarski razvoj i imat ćemo više od 30 posto starijeg stanovništva. U istraživanju se ističe da Hrvatska nikada neće imati veći gospodarski rast od 2 posto, što upozorava da je demografska situacija takva da će blokirati razvoj. A to naši političari uopće ne razumiju niti vode računa o tome da je potrebno nešto poduzeti. A tu nisu uzeta u obzir novija iseljavanja, koja sada imamo kod mladih iz Hrvatske - rekao nam je poznati hrvatski demograf Anđelko Akrap.

Kako kaže, da bi promijenila brojke Hrvatska mora provoditi određenu demografsku politiku. To znači pronatalitetnu, te redistributivnu (poticati razvoj u prostoru i napučivanje onih dijelova zemlje koji se prazne), kao i blagu imigracijsku politiku. A mi, kaže, provodimo socijalnu obiteljsku politiku. Akrap ističe da je Hrvatska teški demografski bolesnik koji treba infuziju, a to ne dobiva. “Tu bi se mogla osloniti na dijasporu, jer za njih nema troškova integracije, što je inače problem. Sve manje razvijene zemlje EU-a su u lošoj situaciji zato što im razvijene isisavaju radnu snagu”, dodaje.

Kaže i da je demografska politika sastavni dio ekonomske politike, jer neće privatnik razvijati investicije u prostorima koji se prazne, nego država. “Uvijek se govorilo: Hrvatska slijedi europske demografske trendove. No, to nije utemeljeno. Od 12 najrazvijenijih europskih zemlja devet ima najbolju demografsku sliku, osim Austrije, Njemačke i Švicarske. Mi imamo specifičan problem, a to je totalna obezglavljenost mladih. Oni, ako im to roditelji ne riješe, ne mogu kupiti stan niti dobiti posao. A i kad se zaposle, ne mogu iz primanja vraćati stambeni kredit. To je problem egzistencije”, zaključuje Akrap.I.Bošnjak