Novosti
ZDRAVSTVENA SLIKA GRAĐANA PONUKALA SUSTAV NA AKCIJU

Za bolje zdravlje veći porez
na duhan i alkohol i više
tjelesnog u školama
Objavljeno 13. svibnja, 2015.
Od bolesti srca i krvnih žila godišnje u našoj zemlji umire oko 25.000 osoba

Vezani članci

KRIZA PRETILOSTI PRIJETI CIJELOJ EUROPI VEĆ ZA 15 GODINA

Do 2030. godine Hrvatska će postati debela nacija

Zbog sve starijeg stanovništva i loše zdravstvene slike građana Ministarstvo zdravlja je pripremilo Akcijski plan za prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

U njemu je nabrojeno niz mjera kojima bi se zdravstvo rasteretilo troškova liječenja tih bolesti te više ulagalo u prevenciju.

Stanovništvo Hrvatske ubraja se u “stara stanovništva“ s visokim udjelom osoba starijih od 65 godina. Od bolesti srca i krvnih žila godišnje u našoj zemlji umire oko 25.000 osoba i one su vodeći uzrok smrtnosti i pobola. U Hrvatskoj je 2013. godine bilo 241.990 odraslih osoba sa šećernom bolešću (na 8. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti). Zloćudne novotvorine (rak) s udjelom od 27,8 % na drugom su mjestu svih uzroka smrti. Godine 2012. zabilježeno je ukupno 20.664 novooboljelih od raka, a umrle su 13.704 osobe. Do 2020. godine kronična opstruktivna plućna bolest zauzet će peto mjesto među uzrocima izgubljenih godina života zbog invalidnosti i postat će treći vodeći uzrok smrti diljem svijeta. Debljina je također sve veći problem, kao i razne ovisnosti. U Hrvatskoj puši 27,4 % odraslih.

Među mjerama kojima zdravstveni sustav planira zdravstveni karton građana učiniti boljim između ostalih je odvikavanje od pušenja na račun zdravstvenog osiguranja, povećanje poreza na duhan i na alkohol, uključujući pivo i vino, zabrana isticanja akcijskih cijena za alkohol, uređivanje javnih površina i prostora za rekreaciju te kreiranje menija pravilne prehrane za radno aktivno stanovništvo. Predlaže se i povećanje broja školskih sati tjelesnog odgoja, odnosno uvođenje svakodnevnog 10-minutnog vježbanja u školama. Građane se planira ponukati i da vožnju automobila zamijene hodanjem i vožnjom bicikla. Brojne se mjere odnose na jačanje uloge obiteljskih liječnika u dijagnostici i liječenju visokog tlaka i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

Kako zaključuju u Ministarstvu zdravlja, ulaganje u prevenciju i kontrolu kroničnih nezaraznih bolesti smanjuje broj preranih smrti te sprečava pobol i invaliditet, istovremeno unapređujući kvalitetu života i dobrobit ljudi i društva. Međutim, dosadašnji otpori, primjerice, duhanske industrije i ugostitelja, kada je riječ o konzumaciji duhanskih proizvoda, kao i sve manje novca u lokalnim zajednicama, govore kako pretvaranje ovih mjera u stvarne poteze vjerojatno neće ići jednostavno.

Dijana PAVLOVIĆ
dio MJERA IZ AKCIJSKOG PLANA

l Povećati broj sati tjelesnog odgoja u školama i uvesti svakodnevno 10-minutno vježbanje u školama

l Povećati broj prostora za rekreaciju

l Povećati posebni porez na duhan i duhanske proizvode te na alkohol, uključujući vino i pivo

l Zabraniti sve oblike sponzorstava, oglašavanja i promocije duhana, duhanskih proizvoda i alkohola

l Uvesti besplatnu telefonsku liniju za pomoć pri prestanku pušenja

l Proizvode koji pomažu pri liječenju ovisnosti o pušenju (flasteri, gume za žvakanje...) pokrivat će obvezno zdravstveno osiguranje

l Dijagnostiku i liječenje hipertenzije u većoj mjeri prepustiti obiteljskim liječnicima

PREVENTIVA PET PUTA JEFTINIJA

“Konačno se shvatilo da je prevencija od tri do pet puta povoljnija za zdravstveni sustav od liječenja i plaćanja bolovanja. Intencija je da obiteljski liječnici i primarna zdravstvena skrb u budućnosti rješavaju oko 80 posto svih problema pacijenata, dok smo u ovom trenutku tek negdje na 50 posto. To će značiti i poticanje savjetovališta i rada u grupama, posebice po pitanju odvikavanja od pušenja ili promicanja zdrave prehrane. To svakako uključuje i patronažu, te intenziviranje rada s udrugama. Takav pristup će se u konačnici morati odraziti i na troškove, a HZZO je odlučio financirati upravo ovakav pristup zdravstvu”, komentirao je dr. Miroslav Sikora, ravnatelj osječkog Doma zdravlja. (N.Z.E.)

Najčitanije iz rubrike