Žaper: Vrijeđanju i ponižavanju profesora moralo se stati nakraj da nam se ne dogodi Amerika i strah za život
Objavljeno 13. svibnja, 2015.
Mogućnost gonjenja po službenoj dužnosti dobar je korak u zaštiti prosvjetnih djelatnika, drži Kraljević
Hrvatski sabor na svojoj je sjednici 8. svibnja donio izmjene i dopune Kaznenog zakona koje donosi brojne novosti vezane uz napade na prosvjetare.
Tim su izmjenama napadi i psihičko maltretiranje učitelja postali kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti, a ne kao do sada tek privatnom tužbom. Tko napadne profesora, može dobiti i pet godina zatvora.
Nastavnici su odahnuli i izmijenjeni Kazneni zakon dočekali s odobravanjem. Prema istraživanjima zagrebačke Učiteljske akademije, 4,6 posto nastavnika u osnovnim školama u Hrvatskoj u 2014. godini primilo je prijetnje batinama.
- Puno je vrijeđanja i ponižavanja profesora, posebno pred kraj školske godine kad se bliži zaključivanje ocjena. Da se zakonski ne reguliraju prijetnje, dogodila bi nam se situacija kao u Americi, od fizičkog obračuna pa sve do izvlačenja vatrenog ili hladnog oružja u školama, zbog čega bismo morali strepjeti za vlastiti život. Primjerice, kad zaključimo zasluženu jedinicu ili nekog pošaljemo na produženi, odnosno kada onemogućimo učeniku da prođe razred, mi moramo strahovati - zaključila je Lidija Žaper, ravnateljica Ekonomske i upravne škole, dodajući da su dosad, zbog mogućnosti podizanja tek privatne tužbe, nastavnici u slučaju prijetnji nerijetko odustajali od toga. Iako kaže da se, otkako je na mjestu ravnatelja, u njezinoj školi takvo što ne događa, nikada ne možete biti sigurni, ističe, da se već sutra neće dogoditi.
Izmjene i dopune Kaznenog zakona opravdanim smatra i Dražen Đapić, ravnatelj I. gimnazije, dodajući da se dignitet nastavnika godinama dovodi u pitanje. Naglašava da su nastavnici nemoćni, time i nezadovoljni, a prijetnje učenika gotovo da su prešle, kaže, u običaj, o čemu svjedoče događaji iz drugih sredina u Hrvatskoj. Nastavnici nemaju instrumente zaštite, ističe i Zlatko Kraljević, ravnatelj OŠ Ivana Filipovića, dodajući da je u osnovnim školama manje prijetnji i vrijeđanja, no svakako je da ih ima.
- Učitelji su vrlo slabo zaštićeni, posebice gledamo li prava djece i sve što to pravo donosi. Stoga je mogućnost gonjenja po službenoj dužnosti dobar korak u zaštiti prosvjetnih djelatnika - pojasnio je Kraljević.
Marija MIHELIĆ
RUŽICA KOROV
socijalna pedagoginja CZSS-a Osijek
Ni izmijenjeni Zakon ne prepoznaje stvarne potrebe djece
Službene osobe trebaju biti zaštićene, kaže Ružica Korov, socijalni pedagog osječkog Centra za socijalnu skrb, no kaže kako je mišljenja da svijet autoriteta, kakav donose represivne mjere, ne prepoznaje stvarne potrebe djece.
- Komunikacijskim vještinama treba naučiti kako razgovarati. Čini mi se da su današnja očekivanja prevelika i usudila bih se reći da je školstvo u krizi, a djeca ne žive u društvu u kojem se tolerira poslušnost. Istodobno, ovaj Kazneni zakon donosi kaznenu odgovornost roditelju, a ne maloljetnom djetetu i bojim se da to neće riješiti problem, već ga kumulirati prema nečem težem i gorem - kaže Korov.
DAVOR KRTIĆ
odvjetnik
Dobro je što odgovornost preuzima država
Jedino što se mijenja u ovoj izmjeni Kaznenog zakona jest to da progon ne ovisi o privatnoj tužbi, nego ga pokreće država. Dobro je to što ljudi više neće biti izloženi neugodnosti i snositi troškove, i to je cijela priča. U svakom slučaju mislim da je to dobro i da je pozitivno svako preuzimanje odgovornosti od strane države, a oslobađanje građana. Pokretanje privatne tužbe i troškovi i kasnije odnos prema osobama dovodi čovjeka u neugodnu situaciju, a sad će stvar biti riješena. Građani, u ovom slučaju prosvjetari, skinut će sa sebe daljnju izloženost napadu i uštedjeti novac.