Do 2030. godine Hrvatska će postati debela nacija
Objavljeno 7. svibnja, 2015.
WHO predlaže ograničavanje reklamiranja nezdrave hrane i pristupačniju zdravu hranu
Europa će se do 2030. godine suočiti s krizom pretilosti golemih razmjera, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija. Do tada će više od polovine odraslih Europljana prijeći granicu kilaže koja se smatra zdravom.
Prema prognozama WHO-a 89 posto Iraca i 77 posto Grka u sljedećih će 15 godina postati pretilo. Prema istraživanju Centra za istraživanje tržišta GfK, 56 posto odraslih građana Hrvatske ima prekomjernu težinu ili je pretilo. Prosječni BMI (Body Mass Index) kao okvirni pokazatelj uhranjenosti 2010. godine bio je na gornjoj granici normalne težine (25), dok je u 2014. godini zašao u područje prekomjerne težine (26). Najveći porast indeksa primijećen je u skupinama mladih ljudi (od 15 do 35 godina).
- Iako za rješavanje ove epidemije ne postoji brzo i lako rješenje, vlade moraju učiniti više kako bi se ograničilo reklamiranje nezdrave hrane i istovremeno učinilo zdravu hranu pristupačnijom - rekla je dr. Laura Webber iz britanskog Zdravstvenog foruma koji je radio s WHO-om i Europskom komisijom na izradi nove projekcije pretilosti.
Istraživači, koji su predstavili nove podatke na Europskom kongresu o pretilosti u Pragu ovoga tjedna ističu da Hrvatska nije u kategoriji najugroženijih zemalja - pretilost najviše prijeti građanima Grčke, Španjolske, Švedske, Austrije i Češke.
Čak i u zemljama koje obično imaju nižu prevalenciju pretilosti, kao što je Švedska, stopa pretilosti, predviđa WHO, naglo će rasti. Procjenjuje se da će 26 % švedskih muškaraca biti pretilo do 2030. u usporedbi s 14 % u 2010. godini, dok će stopa pretilosti u žena skočiti sa 12 na 22 %.
Na nedavno održanom kongresu u Rovinju upozoreno je kako je u Hrvatskoj svako treće dijete debelo ili preuhranjeno. Problem je i što deblja djeca u 80 posto slučajeva postaju debeli odrasli i zato treba preventivne programe usmjeriti na djecu jer će ona u budućnosti biti pod velikim rizikom da zbog debljine imaju niz zdravstvenih problema. Istraživanja pokazuju kako je Hrvatska na visokom četvrtom mjestu po broju pretile djece u Europi, odnosno više od 20 posto djece je pretilo, a ta je brojka svake godine u porastu. Razlog tomu je ponajprije loša i nepravilna prehrana, dugotrajno sjedenje uz računalo te premalo kretanja.
Eduard SOUDIL
JESTE LI I VI PREDEBELI?
Indeks tjelesne mase (engl. Body Mass Index, BMI) jedan je od načina procjene uhranjenosti. On je povezan s količinom prekomjernog masnog tkiva u ljudskom tijelu, a uz to ga je relativno jednostavno izračunati ili očitati iz tablica. Računa se tako da se tjelesna masa osobe u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Vrijednosti preporučenog BMI-a iste su za oba spola, on iznosi od 18,5 do 24,9 kg/m2 prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije za europsko stanovništvo.
POLOVINA GRAĐANA NE DORUČKUJE
Gotovo polovina stanovnika Hrvatske uopće ne doručkuje, a jutarnji je obrok najmanje važan Dalmatincima. Pokazalo je to najnovije istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata koje je provela agencija Hendal. Gotovo polovina građana koji preskaču doručak ističu kako nemaju vremena za doručak ili nisu stekli tu naviku.
Mimi Vurdelja
nutricionistica Hrvatskog olimpijskog odbora
Potrebna je kontinuirana edukacija građana o važnosti doručka, a u tom segmentu najvažnija su djeca