S obzirom na činjenicu da je odluka mađarskog Parlamenta, koja je stupila na snagu 15. ožujka ove godine, prošla gotovo nezabilježeno u hrvatskim medijima, Slavonci koji se nedjeljom odluče zaputiti na šoping-izlet u susjednu državu, poljubit će vrata svih tamošnjih trgovina.

Naime, većinom glasova parlamentaraca u Mađarskoj je stupio na snagu zakon kojim se trgovinama zabranjuje rad nedjeljom. “Nitko ne smije biti prisiljen na rad nedjeljom”, pojasnio je mađarski premijer Viktor Orban odluku parlamenta u kojem dvotrećinsku većinu imaju zastupnici njegove stranke Fidesz.

Zabrana rada nedjeljom trgovinama ima odredbe koje ipak dopuštaju neke iznimke koje se odnose na manje dućane (veličinom manje od 200 četvornih metara) u vlasništvu obitelji. Novim zakonom pogođeni su, prije svega, veliki trgovački lanci koji su u Mađarskoj uglavnom u stranom vlasništvu. Usvajanje ovog zakona nije prošlo bez kontroverzi, a zabrani se suprotstavio i Orbanov ministar gospodarstva Mihaly Warga, koji je rekao kako svaki peti Mađar svoju kupnju obavlja nedjeljom.

Naravno, tijekom javne rasprave zabrani su se protivili i predstavnici trgovačkog lobija. Oni tvrde kako će zbog zabrane rada nedjeljom posao u njihovim trgovinama izgubiti između 15 i 20 tisuća ljudi. Mađarski sindikati najavili su da će tražiti raspisivanje referenduma kako bi oborili novi zakon kojim se zabranjuje rad nedjeljom. Istvan Gasko, predsjednik Demokratske lige nezavisnih radničkih sindikata, tvrdi kako je Vlada "održala umjetne pregovore" prije donošenja odluke, te kako ova promjena pogađa radnike, od kojih mnogi zarađuju minimalnu mjesečnu plaću od 105.000 forinti ili 365 dolara prije oporezivanja, jer će izgubiti nedjeljne bonuse, dok će potrošači izgubiti mogućnost kupnje nedjeljom. No, sindikatima će za referendum biti nužno prikupiti 200.000 potpisa.

Konkretno, u Osijeku nedalekom Pečuhu to sada izgleda tako da nedjeljom ne radi trgovački centar Arkad, ali ni megamarketi poput Tesca, koji je prije donošenja ove zabrane imao radno vrijeme od 0 do 24 sata sedam dana u tjednu. Stoga je nedjeljom turistima u Mađarskoj moguća tek turistička šetnja, obilazak muzeja ili uživanje u gastronomskoj ponudi restorana, dok na šoping mogu zaboraviti.

Borba za zabranu rada nedjeljom u Hrvatskoj započela je još 2006. godine kada su inicijatori referenduma "Zatvorimo trgovine nedjeljom" bili Hrvatski Caritas i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita. Bivši premijer Ivo Sanader donošenjem Zakona o trgovini kojim se zabranjuje rad trgovina nedjeljom i blagdanima još se 2008. hvalio kako je izbjegao zamku da zakon padne na Ustavnom sudu. No, samo godinu poslije taj isti je zakon “šaptom pao” kod ustavnih sudaca, a obrazloženje je gotovo isto kao i pri prvom ukidanju 2004., kad je iza njega stajala tadašnja koalicijska vlada. U obrazloženju je stajalo kako zatvaranje trgovina nije način na koji se štite prava radnika jer se time ograničavaju poduzetnička prava i slobode. Drugi razlog je da su trgovci dovedeni u nejednak položaj jer je prevelik broj iznimaka.

Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj nedjeljom u trgovinama radi između 30.000 i 40.000 radnika.

Recimo i kako je rad trgovina u Njemačkoj zabranjen od 1956. godine, a isto je i u Austriji, gdje rade samo trgovine oko kolodvora i benzinske crpke. U Sloveniji je rad ograničen samo na deset nedjelja u godini, a u Italiji je rad trgovinama također zabranjen nedjeljom, no lokalne vlasti mogu odrediti iznimke u sezoni.