S Vinkovčaninom Božom Galićem (HDZ), koji već treći put obnaša dužnost vukovarsko-srijemskog župana, razgovarali smo o trenutačnoj situaciji u najistočnijoj hrvatskoj županiji, ali i aktualnostima na državnoj razini.

Kakvo je stanje u gospodarstvu Vukovarsko-srijemske županije i ima li kakvih naznaka oporavka?

- Stanje je izuzetno teško, jer se kao i cijelo gospodarstvo RH već sedam godina odvija u uvjetima teške gospodarske krize. Ljudi ostaju bez posla, mladi napuštaju Hrvatsku, najviše ih odlazi iz Slavonije i Srijema. Ova godina posebno je teška za našu županiju s obzirom na katastrofalnu poplavu koja se dogodila u svibnju prošle godine. Najvjerodostojniji pokazatelji su brojke: BDP po glavi stanovnika u VSŽ-u iznosi oko 5.520 eura, dok je prosjek na razini RH 10.057 eura; prosječna plaća u realnom sektoru je 3628 kuna, a na razini RH 4769 kuna. U posljednjih nekoliko godina broj zaposlenih smanjivao se za cca 3,5 %, odnosno gubilo se gotovo 1000 radnih mjesta godišnje. Stanje je zabrinjavajuće, samo prošle godine broj nezaposlenih popeo se na više od 24.000, posebno kada usporedimo današnju situaciju s onom od prije nekoliko godina kada je broj nezaposlenosti bio ispod 15.000. Ove godine taj broj je nešto manji u odnosu na prošlu godinu. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva u vrlo su teškoj situaciji i, nažalost, malo je danas onih koji su stabilni, te se nose s problemima i zadržavaju postojeća radna mjesta. Na ovu tešku situaciju utječu i zaustavljeni strateški projekti koji su ključ razvoja ovog kraja. Odlazak mladih možemo zaustaviti jedino radnim mjestima, a oni su vezani uz razvoj gospodarstva i poduzetništva.

Često ističete da negativne trendove dodatno pojačava velika ovisnost županije o investicijama države i javnih poduzeća. Smatrate li da je suradnja s ministarstvima na onoj razini na kojoj bi trebala biti?

- Država je ta koja mora imati osmišljenu razvojnu politiku te, prije svega, kao poduzetnik ulaziti u one investicije koje će pridonijeti bržem razvoju pojedinih krajeva. Rješenje se traži i Županija je aktivna u radu svih ministarstva, no pozitivnih povratnih informacija ima jako malo. Nisam zadovoljan odnosom državne vlasti ne samo prema Vukovarsko-srijemskoj županiji, nego i prema cijeloj Slavoniji. Kako bi se otvorile još veće mogućnosti za financiranje i sufinanciranje projekata, potrebno je da natječaji za sve potencijalne projekte budu otvoreni kako bismo mogli aplicirati. Nažalost, to u RH nije slučaj, s obzirom na to da se kasni sa svim planskim dokumentima na državnoj razini. Mi kao Županija apelirali smo da se strateški dokumenti što prije donesu. Županija, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, stvara institucionalne preduvjete za povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih. Prije svega to se odnosi na razvojne agencije, koje pružaju usluge dodatne edukacije nezaposlenim (izrada poslovnih planova, priprema EU projekata...) i poduzetničke inkubatore koji pružaju mogućnost povoljnog “smještaja” u prvim godinama poslovanja. Županija potiče i potpomaže i udruživanje, odnosno različite asocijacije, poput klastera ili zadruga, jer na globalnom tržištu ne možemo nastupati pojedinačno. Provedbom Županijske razvojne Strategije, kao i dodatnim jačanjem ljudskih potencijala, uz nužnu podršku i kvalitetnu potporu Vlade, možemo uspjeti prevladati tešku situaciju i pridonijeti gospodarskom i svekolikom razvoju županije.

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije ponovno je unazadila Slavoniju, na što slavonski župani konstantno upozoravaju?

- Najavljeno je da će do lipnja 2015. godine biti usvojena Strategija regionalnog razvoja u Republici Hrvatskoj s kojom bi u drugoj polovini 2015. godine trebalo uskladiti županijske razvojne strategije. U međuvremenu, kasneći u izradi potrebnih dokumenata, kasnimo u korištenju fondova EU-a, što je loše, pa se nadamo da će se najavljeni rok poštovati, budući da je sadašnja situacija jednostavno neodrživa zbog više razloga. Poznato je, naime, da je odluka o podjeli Hrvatske na dvije regije NUTS-2 razine donesena 30. kolovoza 2012. godine, te da takva odluka ne ide u prilog slavonskim županijama. Danas, međutim, nakon više od dvije godine, mi prema Strategiji regionalnog razvoja koja je još uvijek na snazi, budući da nove još nema, imamo Strategiju koja prepoznaje tri regije NUTS-2 razine, a naša županija pripada Panonskoj Hrvatskoj, koja zapravo ne postoji. Teško je pronaći način na koji djelovati u politici regionalnog razvoja s obzirom na to da u dokumentima i dalje stoji: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska, a mi smo već više od dvije godine podijeljeni na Kontinentalnu Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku. Tom podjelom prividno nam je podignut BDP po glavi stanovnika s 39 % na 64 %, što je potpuno nerealno i što se reflektiralo na poduzetnike. Ovakva se situacija ponajprije odrazila na korištenje potpora koje mogu biti najviše do 40 %, kao i u Gradu Zagrebu, a dobro je poznato da se situacija u Zagrebu i situacija u istočnoj Slavoniji ni izdaleka ne mogu uspoređivati. Sve investicije odlaze u Grad Zagreb gdje je poduzetnička klima daleko bolja, dok ovdje kod nas propadaju radna mjesta. Time vidimo da politike regionalnog razvoja u Hrvatskoj zapravo nema, tj. da je centralizirana, što je iznimno loše. Zakon o regionalnom razvoju koji je stupio na snagu 1.1.2015. je loš, centraliziran, te preferira urbana područja, na što smo ukazivali našim primjedbama više puta i na svim mogućim razinama.

Koji su ključni projekti na kojima inzistirate i koji bi mogli potaknuti cjelokupni razvoj krajnjeg istoka Hrvatske?

- Ključ razvoja ne samo ovog kraja, nego i cijele Hrvatske strateški su projekti, a nositelji svih strateških projekata su javna poduzeća, ministarstva i Vlada RH. Nažalost, mnogi projekti koji se odnose na Vukovarsko-srijemsku županiju zaustavljeni su u mandatu ove Vlade. Uz projekt Višenamjenski kanal Dunav-Sava, zaustavljen je i projekt proširenja Luke Vukovar, izgradnja obilaznice oko Vinkovaca i Vukovara, spajanje Iloka s autocestom. Zaustavljena je i izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Vukovarsko-srijemskoj županiji, kao i projekt gradnje termoelektrane snage 400 mW u Vukovaru. Naš razvoj ovisi upravo o tim strateškim projektima i smatram kako je odnos Vlade prema korištenju sredstava iz europskih fondova vrlo loš u cijeloj Hrvatskoj. Županija daje potporu poduzetnicima prije svega kroz organizaciju i pripremu projekata za europske projekte. Trenutačno se radi na pripremama za osnivanje Centra kompetencije za ratarstvo i povrtlarstvo kao platforme za povezivanje rezultata istraživanja Centra s realnom ratarskom i povrtlarskom proizvodnjom u smislu transfera sofisticiranih znanja u funkciji rješavanja problematike iz područja proizvodnje ratarskih kultura i povrća. U okviru tog projekta potpisan je i sporazum s renomiranom Izraelskom Tahal Grupom koja će biti partner na projektu. Vrijednost projekta je 3,5 milijuna eura. Priprema se i projekt Centar kompetencija za slavonski hrast koji ima za cilj pokretanje pozitivnih trendova u drvnoj industriji i uspostavljanju tehnološke platforme koje će služiti kao oslonac drvoprerađivačima s područja VSŽ-a. Vrijednost projekta je tri milijuna eura.

Osjeća li Vukovarsko-srijemska županija posljedice mini porezne reforme i u kolikoj se mjeri ona odrazila na financijsko poslovanje Županije?

- Za prva dva mjeseca 2015., prihodi od poreza na dohodak smanjili su se za 17 % u odnosu na isto razdoblje u prošloj godini, a uskoro ćemo imati i nove podatke za tri mjeseca. Budući da je to znatno smanjenje za našu županiju, primorani smo ići na izradu rebalansa u svibnju ove godine.

Kako komentirate inicijativu o smanjenju broja županija, gradova i općina?

- Smatram kako treba racionalizirati i bolje organizirati način funkcioniranja javne uprave, kako bi bila efikasnija. Potrebna je ozbiljna i kvalitetna analiza, kao i široka javna rasprava kako bi na temelju istih definirali najbolje i najučinkovitije rješenje. Treba definirati koju vrstu javnih poslova tko obavlja i odakle će se oni financirati, kako ne bi došlo do preklapanja pojedinih javnih poslova. Dobra osnova za raspravu je spajanje Županija i Ureda državne uprave, kao što je i funkcioniralo do 2001. godine. Hrvatska je visoko centralizirana i potrebno je izvršiti decentralizaciju u donošenju odluka, ali i financijskih sredstava. Decentralizacija je važna za postizanje bržeg regionalnog, ali prije svega i ravnomjernog razvoja RH, s ciljem daljnjeg smanjivanja razlika u razvijenosti županija. Razvoj RH se mora temeljiti na jakim i efikasnim općinama, gradovima i županijama.

Kako ocjenjujete promjene izbornog zakona - uvjet od 40 posto zastupljenosti žena na listi i preferencijalni glas (uz prag od 10 posto)?

- Nemam ništa protiv uvođenja preferencijalnog glasovanja, ali najprije treba vratiti prava Hrvatima izvan RH. Kroz promjene Ustava treba osigurati ravnopravnost svih birača, tako da se oni, primjerice, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, više ne moraju prethodno registrirati. Izmjena izbornog sustava mora biti sveobuhvatna i temeljita. Što se tiče uvođenja kvote ravnomjerne zastupljenosti žena na listi, mislim da kao i u većini zemljama EU-a tako i u Hrvatskoj žena je premalo tamo gdje se odlučuje. Smatram da bi svi trebali imati jednaka prava, natjecati se i uspijevati prema vlastitim sposobnostima i željama.

Imate li ambicije otići u Sabor, ili možda preuzeti neko ministarsko mjesto?

- Trenutačno je najvažnije rješavanje gorućih problema, a to je izlazak iz teške gospodarske krize, zadržavanje mladih ljudi koji sve više napuštaju Slavoniju. Ako se program spasa i razvoja naše Slavonije i Srijema prihvati, spreman sam preuzeti odgovornost i dati svoj doprinos s bilo koje pozicije u nekom novom odgovornom širokom timu kako bismo učinili snažan zaokret i stvaranje radnih mjesta i nove dodane vrijednosti.

Razgovarala: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ