Novosti
DAVORIN RUDOLF, ZNANSTVENIK I POLITIČAR

Samo je jedan datum osnutka Hrvatske, a to je - 25. lipnja
Objavljeno 24. travnja, 2015.
Ako pitate građane kada je Hrvatska nastala, dobit ćete pet-šest različitih odgovora

Vezani članci

NEJASNOĆE O DATUMU STVARANJA HRVATSKE

Šeks i Rudolf kažu 25. lipnja, a Ustavni sud - 8. listopada

Davorin Rudolf, hrvatski znanstvenik i političar, redoviti član HAZU, sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru i doktor pravnih znanosti ovoga je tjedna u Osijeku sudjelovao u raspravi o datumu kada je stvorena moderna hrvatska država, što je i danas u Hrvatskoj tema prijepora.

I to kako u javnom životu, tako i na pravosudnoj razini. On, kao i Vladimir Šeks, ističe da je Hrvatska u punom smislu nastala 25. lipnja 1991. godine, a da je 8. listopada samo potvrđena njezina potpuna nezavisnost i da su svi akti hrvatskog političkog života u razdoblju između ta dva datuma bili legalni i legitimni.

Koji je vaš stav u aktualnim prijeporima o datumu stvaranja Hrvatske?

- Postoji samo jedan datum. Ali da sada pitate studente ili građane kada je ta naša država nastala, dobit ćete pet-šest različitih odgovora. Da ih pitate kada je počeo rat u Hrvatskoj, opet ćete dobiti nekoliko odgovora. Želimo da se to pojasni i da Sabor odluči o samo jednom danu, jer to faktografija nalaže, a to je 25. lipnja 1991. godine, kada je navečer, u 20 sati, proglašena država u kojoj živimo. A saborska odluka od 8. listopada 1991. godine nije konstitutivni akt o nastanku države Hrvatske, već je jedna od važnih odluka kojom je označena završna faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji.

Zbog čega upravo 25. lipnja?

- Zato što su toga dana u Hrvatskom saboru doneseni konstitutivni političko-pravni akti - Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH, ustavna odluka o suverenitetu i samostalnosti RH, Ustavni zakon o izmjeni i dopuni Ustavnog zakona za provedbu Ustava i Povelja o pravima Srba i drugih nacionalnosti u Republici Hrvatskoj. I tu stoji da se 'proglašava neovisna država Hrvatska'. To su akti koji su apsolutno valjani kao podloga za to kada je ova država nastala.

Bili ste dugo vremena sudionik i glavni hrvatski pregovarač kada je riječ o rješavanju pitanja granica Hrvatske sa susjednim državama. Kako komentirate što to pitanje ni danas, 20 godina nakon rata, još nije riješeno?

- Nažalost, nije riješeno. Svojedobno sam vodio pregovore i zastupali smo jedno stajalište, pravilo koje se svuda u svijetu poštuje: granice su one koje ste naslijedili onoga dana kada je država nastala. Zbog toga je i važan ovaj datum o kojemu ovdje govorimo. Mi nismo imali nikakvih pretenzija prema tuđem teritoriju, međutim, nažalost, naši susjedi se s tim ne slažu. I zbog toga se sve to razvuklo. Mi smo napravili koliko smo mogli i osobno sam uvijek bio stajališta da ne bih uzeo ni milimetar tuđega, ali nikome ne bih dao ni milimetar svoga. Nažalost, zbog toga sam kritiziran.

Igor BOŠNJAK
PREGOVORE MORAJU VODITI ONI KOJI VOLE OVU ZEMLJU

Mislite li da će Hrvatska na kraju u pregovorima sa susjednim državama izgubiti dio svoga teritorija?

- Ovisi. Spor sa Slovenijom je na sudu i upravo ovih dana očekujemo tu presudu. Kako će sud presuditi o toj granici, to ne možete prognozirati. A za ostale granice smo još u pregovorima. Samo, te pregovore moraju voditi ljudi koji znaju i vole ovu zemlju.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana