Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zaprimila je ukupno 1073 prijave na natječaj za 3 operacije iz Mjere 4 (ulaganje u fizičku imovinu) Programa ruralnog razvoja s ukupno traženim iznosom potpore od 2,13 milijardi kuna.

Podsjetimo, riječ je o prvom natječaju iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. -2020. koji još čeka službenu potvrdu Europske komisije. Natječaj za dvije mjere 4.1. i 4.2. - ukupne vrijednosti 667.058.823,53 eura - trajao je nešto više od mjesec dana i zatvoren je 15. travnja ove godine. Drugi krug natječaja krenut će, kako je nedavno najavio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, najesen.

Analizirajući podatke Agencije mnogi tvrde kako su oni vrlo optimistični jer su “teški” više od dvije milijarde kuna mogućih investicija. Međutim, kao problem navodi se što je više od 90 % projekata za nabavu poljoprivredne mehanizacije. Ako se svi projekti realiziraju, na njih će se utrošiti 1,2 - 1,4 milijarde kuna, od toga 85 % ovoga iznosa daje EU, a 15 % RH.

Zadnji ovakav investicijski pothvat, kaže jedan naš sugovornik, bio je za ere ministara Božidara Pankretića a poslije i Petra Čobankovića koji je također potrošio više od dvije milijarde kuna najviše u mehanizaciju, a što je rezultiralo čestom izložbom traktora na prosvjedima nezadovoljnih poljoprivrednika.

“Očito sama mjera u kojoj su dobivali 50 % povrata novca i nije bila pretjerano uspješna jer su tada izgubljeni izbori. Danas ponovljeni pokušaj (s većim iznosima potpore 50 - 90 %) rezultirat će smanjenom izložbom traktora na prosvjedima jer ih više nema, povećanim zaduženjem poljoprivrednika i većim troškovima kamata, povećanjem efikasnosti 5 - 10 % (jer i postojeći kapaciteti mehanizacije nisu bili iskorišteni), dok će povećanje ukupnog prihoda biti minimalno. Profitabilnost ratarske proizvodnje minimalno će se povećati ili će čak stagnirati, a zaposlenost radne snage smanjiti. Uvozna bilanca bit će još i negativnija jer je gotovo 80 % mehanizacije uvoz”, komentiraju ovih dana mnogi uz posebnu napomenu da je vrlo problematično što je jako malo prijava koje pridonose gradnji novih proizvodnih kapaciteta, gradnji novih proizvodnih objekata i podizanju dugogodišnjih nasada (oko 10 % broja prijavljenih projekata).

Za komentar ovakve strukture projekata zamolili smo naše sugovornike Krešimira Kuterovca, vlasnika konzultantske tvrtke Inagra, i Ernesta Nada, voditelja Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek.

- Razlog ovakvoj strukturi projekata je očito kratak rok za pripremu kvalitetnijih projekata za koje treba više vremena za pripremu i ishođenje dozvola za gradnju, kao i nedefinirana politika Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR-a) i poslovnih banaka spram investicija u poljoprivredi. Nadam se da to nije rezultat nedostatka vizija i ideja naših poljoprivrednih gospodarstava, te pronalaženja prostora za investicijske projekte koji bi išli k povećanju proizvodnog potencijala, povećanju BDP-a i zaposlenosti u ovoj gospodarskoj grani. Također nam ostaje nadati se da će se detaljnom analizom provedbe prvog kruga natječaja za mjeru 4 dodatno iskristalizirati politika Ministarstva poljoprivrede te shodno tome i u sljedećem krugu usmjeriti poljoprivrednike k ozbiljnijem investiranju u povećanje proizvodnje i zaposlenosti te da će bankarski sektor, a posebice HBOR (uz sredstva koja su nam dostupna kroz fond RR) postati pomoćni motor koji će pokrenuti značajne promjene u poljoprivredi - kaže Kuterovac.