Šeks i Rudolf kažu 25. lipnja, a Ustavni sud - 8. listopada
Objavljeno 22. travnja, 2015.
Na pitanje kojeg je točno datuma nastala Republika Hrvatska jednoznačan odgovor nije dao ni znanstveni skup “Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.” održan jučer u Osijeku. Organizatori skupa bili su Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku HAZU-a te Pravni fakultet osječkog sveučilišta, a povod je bilo obrazloženje sada već poništene prvostupanjske presude protiv Branimira Glavaša i ostalih, gdje se tvrdilo da do 15. siječnja 1992. Hrvatska nije bila država te da oružani sukobi do tada nisu imali međunarodni karakter. Takvo je tumačenje odbacio Ustavni sud (kao i jučerašnji govornici), poništivši presudu.
Akademik Davorin Rudolf, član triju hrvatskih vlada, i Vladimir Šeks, zastupnik i bivši predsjednik Sabora, su čvrsto zauzeli stav kako je jedini relevantan datum stvaranja samostalne Hrvatske 25. lipnja 1991., kada je donesena Deklaracija o proglašenju suverene i samostalne RH i Ustavna odluka o suverenitetu i samostalnosti RH. “Hrvatska je tada imala sve potrebne konstitutivne sastavnice da se može nazvati državom”, rekao je Šeks. On je ocijenio da je poništeno stajalište zagrebačkog Županijskog suda bilo “izvan pameti”.
Jasna Omejec, predsjednica Ustavnog suda, rekla je da za Ustavni sud nije presudno koja je odluka Sabora bitna za stvaranje države, nego je relevantan datum kada je RH stekla svojstvo čimbenika međunarodnog prava. Na primjenu spomenute deklaracije 7. srpnja 1991. stavljen je tromjesečni moratorij. On je istekao 7. listopada, a već 8. listopada Sabor donosi odluku o razdruživanju s bivšom državom. “Prema tome, 8. listopada stupa na snagu pravno i fizičko djelovanje odluke o razdruživanju, neovisno kada su odluke donesene. Tek tada Hrvatska stvara vlastiti normativni, pravni poredak, i to je relevantan završetak raspada SFRJ za Hrvatsku. To znači da je i za sudske postupke u pitanjima ratnih zločina to relevantan datum”, pojasnila je Omejec. Istaknula je da je pitanje za znanost kako treba definirati RH u razdoblju od 22. prosinca 1990. (Božićni ustav) do 25. lipnja (Deklaracija) 1991., kao i između 25. lipnja i 8. listopada (razdruživanje). Sve društvene debate o tome, kaže, trebaju ostati izvan pravnog prostora.I.Bošnjak
VLADIMIR ŠIŠLJAGIĆ
osječko-baranjski župan
Što je s ratnim sukobima prije 8. listopada?
S datumom (8. listopada) koji Ustavni sud ocjenjuje relevatnim nisu se složili sudionici u raspravi, pravni stručnjaci Srećko Jelinić i Mato Palić, kao i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, koji je zapitao što je s ratnim sukobima prije toga? “Mislim da su to pitanja koja u sudskim postupcima imaju bitnu ulogu. Apsolutno se ne slažem da je 8. listopada 1991. datum koji predstavlja prekretnicu”, rekao je Šišljagić, a i drugi su govornici ukazivali na posljedice koje taj stav može imati u sudskim postupcima, poput onoga u Srbiji, protiv Veljka Marića. U vezi s time da je Ustavnom sudu puno vremena trebalo da poništi presudu protiv Glavaša i ostalih, zbog neprihvatljivih pravnih stajališta o datumu stvaranja Hrvatske i karakteru sukoba, Šišljagić je rekao kako je “opasno da na takve tvrdnje Ustavni sud reagira s četiri godine zakašnjenja.”