Nakon objave statističkih podataka prema kojima je u 2014. godini proračunski deficit dosegnuo iznos od 18,8 milijardi kuna ili 5,7 posto BDP-a, a javni dug gotovo 280 milijardi kuna, odnosno 85 posto BDP-a, kritike rada Vlade dolaze sa svih strana.

Čak i Vladine mjere koje su u ponedjeljak najavili ministri Branko Grčić i Boris Lalovac, kojima bi se na zahtjev Bruxellesa smanjio deficit, kritičari ocjenjuju zakasnjelima, pa i nerealnima.

Predsjednik SSSH-a Mladen Novosel kazao je za naš list kako je rast deficita zbog primjene nove metodologije zapravo bio i očekivan i nepobitno - previsok. Kada je riječ o mjerama koje će Vlada predložiti zbog smanjenja tog deficita, Novosel kaže kako je očekivao i radikalnije poteze s obzirom na zahtjeve koje je Europska komisija stavila pred Hrvatsku.

- Valja podsjetiti kako je Europska komisija tražila i smanjivanje plaća u javnom i državnom sektoru, smanjivanje minimalne plaće, veću penalizaciju prijevremenih odlazaka u mirovinu... Pozdravljamo što u iznesenim prijedlozima mjera Vlada nije išla s tim potezima. Međutim, s novim prijedlozima mjera, gledajući s prihodne strane proračuna, novčanik građana bit će svakako tanji zbog većih trošarina na gorivo i duhan. Vlada će povući dio dobiti državnih poduzeća, a to će, na žalost, rezultirati time da dobit neće moći biti usmjerena novim investicijama. Ipak, mnogo većim problemom držim predložene mjere na rashodnoj strani proračuna. Držim ih fikcijama, vizijom koja se trebala provoditi na početku, a ne na kraju mandata ove vlade. Spajati pojedine agencije u posljednjoj godini mandata je neozbiljno. Na početku mandata tu su uhljebljivali svoj kadar, a sada će kao nešto spojiti i otpustiti neke ljude - kritičan je Novosel.

Ističe da je neozbiljno i u tri godine mandata ne voditi računa o tome pod kojim se uvjetima unajmljuju prostori za ministarstva i neke agencije, a sada u Vladi kažu - e sada ćemo to mijenjati - uz nalog da prostor ne može biti skuplji od 11 eura za kvadrat.

- Pitanje je tko će sve te mjere provesti ako je do izbora manje od godinu dana. One mogu biti samo započete, a tu priču može odraditi neka druga vlada. Osim toga, bojim se da Europska komisija neće biti sretna s ovakvim prijedlozima, jer ljudi u njoj nisu baš naivni - zaključuje Novosel.

Bivši HDZ-ov ministar financija Ivan Šuker, gostujući na HRT-u s Igorom Rađenovićem, zamjenikom ministra financija, Vladine mjere nazvao je ad hoc rezanjem preko koljena. Šuker je kazao kako će se mjere moći primjenjivati tek početkom lipnja i da će njihov efekt biti vrlo malen te je uvjeren kako s ovakvom politikom Hrvatska neće izbjeći sankcije Europske unije. Upozorio je kako Vlada protekle tri godine diže poreze i da je iznos deficita očito iznenadio samo Vladu, jer u HDZ-u već godinu dana govore o deficitu od 19 milijardi kuna. Šuker je kazao kako će deficit biti mnogo veći kada mu se dodaju za sada nepoznati dugovi zdravstva.

Rađenović je, međutim, kazao kako bi prema novoj metodologiji deficit u prethodnim godinama, konkretno, 2011., bio 25,5 milijardi kuna te je izrazio iznenađenje oštrim kritikama koje dolaze iz HDZ-a. Naglasio je kako javni dug nije problem samo vladajućih nego i cijelog društva.

Profesor ekonomije zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić za HRT je kazao kako trenutačna ekonomska politika u Hrvatskoj ne može smanjiti proračunski manjak i javni dug i da je treba mijenjati. I Brkić napominje kako nova statistička metodologija samo zornije nego dosadašnje pokazuje stanje javnih financija i omogućuje točniju usporedbu s drugim zemljama. Važnim smatra to što se deficiti ne smanjuju, a, prema njegovim riječima, trenutačna ekonomska politika i izostanak reformi smanjenju i ne pridonose. Naglasio je kako je paradoks to što se u proračunskim rashodima smanjuju rashodi za investicije.

Ekonomist Ljubo Jurčić predložene mjere drži potpuno pogrešnima, baš kao i sve dosadašnje. Njegovo je mišljenje kako se dugoročno deficit može smanjiti samo povećanjem domaće proizvodnje, zaposlenošću, izvozom i finalnom potrošnjom. Za T-portal je kazao kako misli da će Europska komisija prihvatiti predložene mjere i da “Hrvatska za Europu ne može biti problem”. “Za Europu smo mi statistička pogreška”, kaže Jurčić.