Objavljeno 21. travnja, 2015.
SATNICA ĐAKOVAČKA - Zvonimir Laslo je u Satnici Đakovačkoj posadio 1,5 hektara bazge! Mnogi će pomisliti kako je biljku koja samoniklo raste uz jarke i kanale ludost plantažno saditi, no Laslo je na tu ideju došao još 2007. godine pri posjetu jednoj plantaži bazge u Mađarskoj. Već tada mu je vlasnik plantaže bazge na sedam hektara i upravitelj zadruge koja se bavi preradom bazge i ostalog voća ponudio suradnju. Uvjet je bio uzgoj na deset hektara, a iako su mnogi bili skeptični, Laslo je u bazgi vidio nove mogućnosti, ali nije imao dovoljno zemlje. Budući da Hrvatska tada još nije bila članicom Europske unije, birokratske prepreke za uvoz sadnica iz Mađarske bile su prevelike te se Laslo odlučio pričekati bolja vremena. Istovremeno je po poljima tražio jedinke divlje bazge koje bi imale bar malo svojstava sortne bazge kako bi od njih napravio sadni materijal, no - neuspješno. S ulaskom Hrvatske u EU olakšan je protok robe, pa tako i sadnog materijala, te je Laslo ponovno kontaktirao vlasnika mađarske plantaže.
- Sa zadrugom na koju me uputio dvije sam se godine uzalud pokušavao dogovoriti za suradnju te sam tek nedavno s drugom zadrugom, nedaleko od Budimpešte, uspio ugovoriti kupnju potrebne količine sadnica - objašnjava Zvonimir Laslo dug put do podizanja nasada.
Početna investicija bila je samo kupnja sadnica i njihov transport iz Mađarske. Sadnice su stajale 1,5 eura, tako da je 500 sadnica s troškovima prijevoza od 200 eura koštalo oko 1000 eura, objašnjava Laslo i dodaje kako su sadnice bile različite starosti - ima i dvogodišnjih i trogodišnjih, a neke već formiraju cvijet. Sve su sadnice bile u korijenovoj bali. Dio je sadnica zasađen jesenas, a dio prije nekoliko dana i to, zbog vremenskih uvjeta, u nekoliko etapa, napomenuo je Laslo i dodao da je većina sadnica bazge posađena izravno u ostatke kukuruzovine tako da nije bilo troškova obrade tla, a samo je mali dio zasađen u izorano i usitnjeno tlo. Razmak sadnje je 5 m x 5 m kako bi se postigla veća prozračnost nasada, a time i smanjila mogućnost napada štetnika i bolesti. Naime, bazga je pogodna za ekološki uzgoj jer nema puno ekonomski važnih štetnika i bolesti koji je napdaju. Na jesen Lasla očekuje prva rezidba i formiranje uzgojnog oblika bazge. Za sada je ostvaljeno da bude drvo, a tijekom jeseni bi se rezidbom trebao formirati grm.
- Prvi prinos očekujem za godinu-dvije jer imam sadnice različite starosti - kaže Laslo - a puni prinos očekujem u trećoj godini.
- Veličina prinosa još je mala nepoznanica. Postoje čimbenici na koje ipak ne mogu utjecati. U kalkulaciji koju sam radio prije kupnje sadnica i sadnje računao sam na najmanji prinos po stablu, koji bi iznosio oko 5 kilograma što bi na 500 sadnica iznosilo oko 2.500 kilograma u prvoj berbi. Time bi već u prvoj godini isplatio uloženo - objašnjava Laslo i dodaje kako je i za puni rod računao niži prinos od približno 15 kilograma po stablu, što je ukupno 7500 kilograma zrelih bobica.
Laslo ističe kako sortna bazga ima puno veći kapacitet rodnosti od onog koji je naveo u kalkulaciji jer se u punom rodu po stablu dobije 20 - 40 kilograma bobica. Kaže da bi bio zadovoljan i s 5000 kilograma bobica po hektaru tijekom cijelog vijeka trajanja nasada. Cijena kilograma zrelih bobica od 2007. godina nije se značajnije mijenjala i kreće se između 3,5 i 4 kune po kilogramu, napominje Laslo, upućujući na jednostavnu računicu i sigurnu zaradu, čemu pridonosi i činjenica da je bazga također na listi za poticaj, kao ljekovita biljka i trajni nasad.
Zvonimir Laslo trenutačno nema osiguran otkup zrelih bobica, jer nema ni količinu koju bi mogao ponuditi većem otkupljivaču, ali je optimističan glede budućnosti proizvodnje. Naime, uskoro bi trebali biti i registrirani te upisani u Upisnik kao proizvođači rasadnog materijala - sadnica bazge. Naravno, prve dobivene sadnice Laslo je već planirao za proširenje vlastite proizvodnje.
Roberta SORIĆ
Dobro podnosi hladnoću
U narodu poznata pod raznim imenima: bazga, zova, bazgovina, zovika i druga imena. Poznatija je ipak po svom bijelom cvijetu, od kojeg se pravi ukusan osvježavajući sok. Osim cvijeta koriste se i zrele bobice, od kojih se pravi sirup i ukusan pekmez, sok, ali i vino te rakija. Bazga je vrlo ljekovita biljka, ali može biti i otrovna. Ne voli ni previše vlažna ni previše suha tla. Dobro podnosi zimske hladnoće i temperature do -29 celzija.
Početak uzgoja i selekcija bazge počeo je u Americi, a u Europi 50-ih godina prošlog stoljeća u Danskoj, poslije i u Austriji. Prvi komercijalni nasadi nastaju u Austriji, Danskoj i Švicarskoj. Sredinom 80-ih u europskim zemljama raste zanimanje za bazgu zbog zabrane sintetskih boja u prehrambenoj industriji.
Jedna je sadnica stajala
1,5
eura
Sortna bazga u punom rodu po stablu daje
20 - 40
kilograma bobica
Cijena kilograma zrelih bobica iznosi
3,5 - 4
kune po kilogramu
Više kooperanata - bolji uvjeti
Laslo namjerava pokrenuti i kooperaciju za zainteresirane uzgajivače bazge, koji mu se mogu javiti na mobitel 091/568-0871. Naime, povećanjem opsega proizvodnje otvaraju se brojne mogućnosti za ugovaranje otkupne cijene i izlazak na nezasitno tržište zemalja EU-a, napominje na kraju Zvonimir Laslo.
Najmanji prinos u prvoj berbi po stablu je oko
5
kilograma, što bi na 500 sadnica iznosilo oko
2500
kilograma