Građani Hrvatske su u nebrojeno puta do sada pokazali kako su voljni i spremni humanitarno djelovati.

Spremni su pomoći susjedu u nevolji, bolesnima i potrebitima, odreagirati kada katastrofa pogodi neki drugi dio svijeta...

Pomaže se financijski, materijalno i osobnim trudom. Ali u nas medalja ima i drugu stranu. Sva ova humanitarna djelatnost biva zasjenjena brojnim primjerima u kojima pomoć naposljetku nije došla do onoga za koga je skupljana, a ako je i stigla, nije namjenski utrošena. Osim toga, pitanje bez odgovora je što s neutrošenim novcem (viškom) kada akcija bude i provedena...

Brojni primjeri su pokazali kao u tom dijelu postoji zakonska nedorečenost, pa je stoga samo nakon dvije i pol godine od početka primjene Zakona o humanitarnoj pomoći iz srpnja 2011. godine, Ministarstvo socijalne politike i mladih potkraj prošle godine pokrenulo konzultativni procesom kako bi se detektirali glavni problemi. Na osnovi tih zaključaka početkom travnja Vlada je pripremila prijedlog novog zakonskog rješenja.

- Mislimo da je jako važno u ovom području uvesti reda kako bi ljudi točno znali komu daju novac i kamo on odlazi i da u tome budu apsolutno sigurni - naglasila je tom prigodom ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.

Naime pokazalo se kako broj humanitarnih akcija iz godine u godinu progresivno raste, primjerice u promatranom razdoblju od srpnja 2011. do početka ove godine, ukupno prikupljena humanitarne pomoći iznosila je 156,4 milijuna kuna, i to materijalna pomoć vrijedna 56,6, a financijska 99,7 milijuna kuna. Ukupno je zabilježeno 325.408 korisnika humanitarne pomoći, pri čemu su najzastupljenija kategorija korisnika pomoći odrasle osobe (230.335), potom slijede djeca (42.927), starije i nemoćne osobe, obitelji, ustanove i udruge. No isto tako ova je analiza pokazala kako je jedan od uočenih glavnih problema praćenje tijeka novca prikupljenog u organiziranim humanitarnim akcijama, kako u dijelu koji se odnosi na trošenje sredstava nakon završetka same akcije, tako i u dijelu koji se odnosi na postupanje s preostalim sredstvima prikupljenim u određenoj humanitarnoj akciji, primjerice, u slučaju smrti krajnjeg korisnika.

Novim zakonskim rješenjima omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te će se spriječiti zlouporaba prikupljenih sredstava. Predloženim zakonom uvodi se obveza prijavljivanja akcije u uredima državne uprave, a Državno odvjetništvo dobiva mogućnost da zatraži povrat nenamjenski utrošenog novca. DORH će, naime, moći pokrenuti postupak protiv onih koji su nenamjenski upotrijebili novac građana prikupljen za određenu svrhu.

- Žalosno je što se i u takvim temama, poput humanitarnog djelovanja, mora usko zakonski intervenirati. No, nadam se da to one kojima je iskrena namjera pomagati drugima neće odgovoriti od daljnjeg djelovanja - mišljenja je Ivan Đurkić, predsjednik Rotary kuba Osijek. Jedan je to od najstarijih i najvećih hrvatskih klubova iz međunarodne obitelji rotarijanaca koja broji milijun članova. Oni, primjerice, na svjetskoj razini uspješno privode kraju humaniratne akcije usmjerene iskorjenjivanju dječje paralize.

Novi hrvatski Zakon o humanitarnoj pomoći trebao bi na snagu stupiti 1. srpnja ove godine.