Objavljeno 17. travnja, 2015.
Od 27. do 29. travnja u zagrebačkom će se Hotelu International održati Međunarodna konferencija Razvoj demokracije. Organizator je slovenski Institut Nove revije, zavod za humanistiku u suradnji s Centrom za demokraciju i tehnologiju, Tajvanskom fondacijom za demokraciju i hrvatskim Institutom za europske i globalizacijske studije. S direktorom Instituta Nove revije razgovaramo o sadržaju i značenju toga skupa.
Koji je povod održavanja ovakve međunarodne konferencije u Zagrebu, zašto je ona potrebna?
- Razvoj demokracije, ne na papiru, nego u svijesti svakog čovjeka, način je da se oblikuju procesi koji omogućavaju slobodu čovjeka, da svojim potencijalima može konkurirati sa svojim idejama, a da je istovremeno zaštićen pravnim redom, koji se suprotstavlja monopolima i korupciji. Dužnost politike je da otvara prostore u kojima će biti ljudi poticani u naporima da realiziraju vlastite potencijale. U sadašnjoj modernoj Europi politika se bavi rješavanjem problema.
Kako biste ocijenili stanje demokracije u zemljama regije u doba globalizacije, od Slovenije i Hrvatske, koje su u EU-u, do Srbije i BiH, koje tomu teže?
- Još uvijek se svi susrećemo s problemima korupcije, s nezapočetim strukturnim reformama, slabim razumijevanjem pravne države, gospodarstva su nam potkapitalizirana, monopoli nekadašnjih i sadašnjih recikliranih oligarhija još uvijek u sprezi s politikom... Uz to, ne smijemo zaboraviti posljedice rata u Hrvatskoj i BiH. Ostalo nam je puno zajedničkog, što samo znači da nismo uspjeli, da smo uložili premalo energije i znanja o kritičnosti našega postojanja, i to nam se sada vraća kao da nam je netko uzeo budućnost. Saznanje da moramo sami nešto učiniti, jer to nitko neće učiniti umjesto nas, bitno je za naše shvaćanje budućnosti. Europa nam daje tu mogućnost i otvara nam vrata, u onome dijelu gdje još nisu otvorena, ali svoju zadaću moramo napraviti sami.
Koji su najpoznatiji sudionici te konferencije?
- Nemoguće je pojedinačno između dvadesetak sudionika konferencije izabrati samo neke jer su stručnjaci za različita područja (ekonomiju, politologiju, sociologiju, pravo, filozofiju, sigurnost...). Neke od njih znam osobno, neki su poznati po svojoj bibliografiji i nastupima u javnosti. A svima njima je zajedničko da su istaknuti stručnjaci. Naša želja je da na konferenciji preko njihovih radova, različitih stavova i rasprave u širu javnost dođu poticaji i znanja koji bi omogućili razvojne inicijative. Zbog toga se nadam da će na konferenciji sudjelovati i mediji, jer bez njih nema demokracije.I.Bošnjak
TAJVAN U GODINU DANA IZIŠAO IZ KRIZE
Odakle Tajvan u toj priči, zajedno sa zemljama regije? Mogu li se povući neke paralele između njihovih i naših iskustava?
- S Tajvanskom fondacijom za demokraciju prvi put smo surađivali 2013., kada smo pod istim naslovom organizirali konferenciju u Ljubljani. Upravo teme i rezultati te konferencije potaknuli su nas da nastavimo te sadržaje i u široj regiji jer, kao što sam rekao, problemi su slični. U Ljubljani su se kolege iz Tajvana istaknuli svojim radovima koji su primjeri dobre prakse na kojima i mi trebamo učiti. I oni su mlada demokracija, ali svejedno su uspjeli u jednoj godini izići iz krize, 2008., te bi iz njihovih strukturnih reformi svi mogli nešto naučiti. Da to istaknem, na Tajvanu živi 23 miljuna ljudi na području za trećinu manjem od Hrvatske, ekonomija im je 19. na svijetu, a po BDP-u po stanovniku su 28. na svijetu.