Država gradovima uzela novac - staju investicije, gradnja cesta, vodovoda...
Objavljeno 18. travnja, 2015.
U prva tri mjeseca ove godine županijama su prihodi od poreza na dohodak u prosjeku 20 posto niži
Vezani članci
POSLJEDICE SMANJENJA PRIHODA ZBOG POREZNE REFORME
Smanjenje poreza na dohodak od 1. siječnja ove godine izazvalo je velike probleme jedinicama lokalne samouprave, koje su tom kod donošenja zakona nazvanom mini poreznom reformom u prva tri mjeseca zabilježile zabrinjavajuće smanjenje proračunskih prihoda.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić kaže kako su prihodi od poreza na dohodak, koji je izvorni prihod županija, od početka godine pa do kraja ožujka u prosjeku niži za 20 posto. To je, upozorava on, mnogo viši minus od onoga koje su prošle godine prikazivale projekcije Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja od sedam do osam posto.
Golemi problemi
- Ovi pokazatelji predstavljaju izravan odraz mini porezne reforme. Očekivali smo smanjenje i u prijedlogu proračuna ukalkulirali smo smanjenje poreza na dohodak od deset posto. No, smanjenje je mnogo veće i to nam stvara goleme probleme. Naša virovitička županija je mala, relativno siromašna, s niskim plaćama zaposlenih i zbog ovog smanjenja u proračunu ćemo godišnje imati četiri milijuna kuna manje. Mogu misliti koliko je to smanjenje u većim i bogatijim županijama. Sve županije imaju prihode niže nego što su očekivale. S druge strane potpuno su izostale kompenzacijske mjere, odnosno Vlada nije učinila ništa da bi tako uzet novac vratila, ne jedinicama lokalne samouprave, nego njihovim građanima - kaže Tolušić.
On podsjeća kako su plaće velike većine građana smanjenjem poreza na dohodak zanemarivo povećane. Građani to povećanje gotovo ne primijete. Zaposleni su, ističe, dobili plaću višu za jedan posto, a njihova općina ili grad i županija izgubili su 20 posto prihoda.
- To znači 20 posto manje novih škola, 20 posto manje ulaganja u zdravstvo, u gradnju cesta, dječjih igrališta, kazališta, muzeje... Odnosno 20 posto manje ulaganja u kvalitetu života svih građana. Onda će nam ljudi reći - pa vi ništa ne radite. Vlada kao da sve čini da uništi županije i gradove. Posebice županije, jer je u 13 njih na vlasti HDZ, a u jednoj HDSSB, što ovoj koaliciji na državnoj razini jednostavno ne odgovara - naglašava Tolušić.
Kaže kako će u svojoj županiji morati provesti rebalans proračuna na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine, ali da je pitanje gdje i kome još skinuti. Podsjeća kako su već kod planiranja proračuna rezani svi troškovi, čak su otpustili četvero ljudi s ugovorima na neodređeno, što je deset posto zaposlenih. Tih četvero ljudi, kaže Tolušić, godišnje su stajali županiju 400 tisuća kuna, a minus u proračunu je četiri milijuna kuna.
Prisiljeni na rebalans proračuna
U Vinkovcima, gradu čiji bi ovogodišnji proračun prema planu trebao iznositi nešto manje od sto milijuna kuna, situacija je slična. Gradonačelnik Mladen Karlić za naš list kazao je kako su proračunski prihodi u prva tri mjeseca ove godine za približno 20 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine, upravo zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak.
- Kod donošenja proračuna planirali smo posljedice mini porezne reforme i smanjenje od deset posto ili desetak milijuna kuna. No, ovo je sada već strašno, u samo tri mjeseca u proračunu je manje približno 3,5 milijuna kuna. Međutim, sada je očito da ćemo u lipnju morati planirati rebalans proračuna. Kompenzacijske mjere su nevidljive. S obzirom na to da nismo željeli financijski teret prebacivati na građane te nismo povećavali prirez ili komunalnu naknadu, morat ćemo rezati troškove. Plaće smo već prije smanjili za 11 posto, a sada ćemo morati smanjivati izdvajanja za sve investicije - gradnju cesta, nogostupa, vodovoda, kanalizacije..., kao i donacije sportskim klubovima i udrugama kako bismo preživjeli ovu godinu. Nećemo smanjivati izdvajanja za socijalne programe ili za vrtiće, na koje nam odlazi deset posto proračuna - kazao nam je Karlić.
On drži da je potez državne vlasti sa smanjenjem poreza na dohodak zapravo najviše prihoda donio državi, što predstavlja potez povećane centralizacije.
- Država je kao povećala prihode građanima, što oni pojedinačno gledano na plaćama malo osjete. Kroz potrošnju država će samo na PDV-u uzeti 25 posto tog novca. Znači država je oduzela od gradova kako bi taj novac prebacila u svoj proračun. Ovo mi sliči na pokušaj uništavanja financijske moći jedinica lokalne samouprave, posebice manjih gradova - zaključuje Karlić.
Igor MIKULIĆ
U OSIJEKU U SKLADU S OPREZNIM PRORAČUNSKIM PLANOM
U Osijeku su proračun za 2015. planirali još opreznije. Tako su planirani prihodi od poreza i prireza na dohodak od 197,5 milijuna kuna, što je u odnosu na 2014. manje za 30 milijuna kuna ili 13,2 posto. U prva tri mjeseca ove godine ovi proračunski prihodi manji su u odnosu na isto lanjsko razdoblje za oko 7,9 milijuna kuna. Međutim ovo smanjenje u potpunosti se slaže s planiranim punjenjem proračuna - kazao nam je pročelnik Upravnog odjela za financije i nabavu Grada Osijeka David Krmpotić.
OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
Prihod manji za 19 posto, proračun spasila sudski presuđena 82 milijuna
Proračunski prihodi Osječko-baranjske županije u prva tri mjeseca ove godine manji su za 19 posto zbog smanjenja poreza na dohodak - kazao nam je župan Vladimir Šišljagić. Manji prihodi imaju za posljedicu probleme u pokrivanju svih troškova koje ima Županija. “Morali smo smanjivati troškove na svim proračunskim pozicijama na kojima je to moguće kako bi se što manje osjetilo u socijalnim statusima. Ne samo što su nam smanjeni izvorni prihodi koje imamo od, primjerice, poreza na dohodak ili poreza na cestovna vozila, smanjenje nam se događa i zbog ukidanja Zakona o područjima od posebne državne skrbi, ali i s razine sredstava za decentralizaciju, posebice za školstvo. U pitanju su milijunski iznosi”, kaže Šišljagić. Sreća u nesreći Osječko-baranjske županije je izvanredni prihod od ukupno 82 milijuna kuna koji je županija dobila u sudskom sporu protiv države, zajedno s kamatama, za naknadu za korištenje poljoprivrednog zemljišta koju je država svojevremeno otpisala Belju. “Dio tih sredstava je namjenski, s obzirom na to da je riječ o sredstvima od zakupa poljoprivrednog zemjišta te se mora upotrijebiti za poljoprivrednu namjenu. Dio s osnova kamata mogli smo rasporediti na pozicije na kojima se mogao osjetiti pad prihoda od tih 19 posto. Zahvaljujući tom novcu mogli smo bez većih problema zatvoriti ovogodišnji proračun, no 2016. godina bit će veći problem”, kaže Šišljagić.
TKO ŠIŠA LOKALNU SAMOUPRAVU
Na upit je li kao predsjednik Zajednice županija o problemu i mogućim kompenzacijskim mjerama razgovarao s Vladom, Tolušić kaže kako je kontaktirao bar deset puta pismenim i vjerojatno 150 puta usmenim putem, ali da odgovora jednostavno nema. “Čitava priča ide u smjeru - pojeo vuk magare. U Vladi razmišljaju - šutimo i priča će se stišati, a njih (lokalnu samoupravu) tko šiša”, ogorčen je Tolušić.