BELI MANASTIR - Dokaz da je Baranja veliko arheološko nalazište te da je u njoj života bilo nekoliko tisućljeća prije Krista nalazi su i s lokaliteta Popova zemlja, smještenog u blizini Belog Manastira, prema Petlovcu, na trasi buduće autoceste A5. Arheološki radovi tamo su počeli u rujnu prošle godine, nakratko su zaustavljeni zbog Božića i zimskog doba godine, a nastavljeni u ožujku. Obavlja ih splitska tvrtka Kaducej, uz nadzor osječkog Konzervatorskog odjela. Uz splitsku tvrtku, nositelj cijelog projekta je i zagrebački Geoarheo.

- Nekoliko je važnih nalazaka s ovog lokaliteta, od kojih su najznačajnije dvije rimske peći za proizvodnju opeke, koje datiraju s kraja drugog i početka trećeg stoljeća poslije Krista - kaže arheologinja Dženi Los, objašnjavajući kako su ovo prve rimske peći takvih dimenzija pronađene u Baranji. Posebno ističe onu veću od 50 četvornih metara, uz koju su pronađeni konstruktivni elementi koji sugeriraju bačvasti svod. Druga je manja, približno pet četvornih metara.

- To znači da su proizvodili puno opeke koja im je bila potrebna za gradnju kuća - dodaje Los, ističući kako je to ujedno i dokaz da je u blizini bilo veliko naselje.

Dokaz tomu leži i 200-tinjak metara istočnije, gdje se nalazi rimsko groblje te ostatci rimske ceste, zapadno od lokaliteta Popova zemlja. I dok su se ostatci koji datiraju iz rimskog vremena nalazili na prvoj hodnoj površini, ispod humusa, nešto dublje, arheolozi su pronašli nalaze iz neolitičkog razdoblja, starčevačke kulture s prijelazom na sopotsku, koja datira od približno 4000 godina prije Krista.

- Tamo smo pronašli 27 objekata koje su ljudi koristili za život. Sukladno tadašnjim običajima, u svakom od njih pronađeni su i grobovi s kosturima. Svi su bili u zgrčenom položaju, položeni na bok - priča Dženi Los, naglašavajući kako tada nije bilo groblja, već su ljudi na neki način nastavili živjeti sa svojim pokojnicima. Ukupno su pronašli 30 takvih grobova.

Tadašnje naselje prostiralo se na 14.000 četvornih metara, što je, za ono vrijeme, prilično veliko. Ovo neolitičko nalazište, staro više od 6000 godina, među prvima je sličnima u Baranji. Pronađeno je i pregršt predmeta od keramike, ali i razni koštani predmeti, poput igle za šivanje te dijelovi žrvnja i žrtvenika na malim nogarima.

Radovi na ovom lokalitetu završavaju danas, a idući se tjedan arheolozi sele 500-tinjak metara zapadnije, gdje će baranjsku prošlost istraživati do lipnja, ako im vremenske prilike to budu dopustile.