Vlada je povećala trošarine na duhanske proizvode i gorivo.

Ministar financija Boris Lalovac na jučerašnjoj je sjednici objasnio kako se trošarine dižu sukladno sa zahtjevima Europske komisije o dodatnom smanjenju deficita. Minimalna trošarina na cigarete je 648 kuna na tisuću komada, rekao je Lalovac i naglasio da smo i dalje ispod razine EU-a.

- Budući da je u Europi definirana minimalna trošarina od oko 90 eura na tisuću komada, i s ovim smo povećanjem još uvijek ispod tog minimalnog zahtjeva Europske komisije. Negdje smo na 84 eura. I u sljedećim godinama morat ćemo dizati trošarine, sukladno s direktivama, na duhan. To po paketiću cigareta iznosi od 60 do 99 lipa - rekao je Lalovac. Kada je riječ o gorivu, ministar je objasnio da se trošarine povećavaju za 20 lipa, što će na godišnjoj razini proračunu donijeti 450 milijuna kuna, a do kraja godine 280 milijuna.

- Opet povećavamo porezno opterećenje. Makroekonomski gledano, to je negativno. Jer su eventualni učinci prethodnog smanjivanja poreza na dohodak time poništeni, jer se potrošačima uzelo na drugoj strani, kod proizvoda koji imaju potražnju neelastičnu na promjenu cijena. Znači, koliko god povisimo cijenu, potrošnja se ne smanjuje. No problem je što se onda poništavaju eventualni učinci prijašnjih mjera koje su malo oslobađale dohotke pučanstva. I drugo, što se poništavaju učinci niske cijene goriva, posebno za industriju. Dakle, to je negativan smjer, a na strani rashoda nije se diralo ni u jednu stavku. To je problem - komentirao je ove Vladine odluke ekonomski stručnjak Damir Novotny.

Prema njegovim riječima, Europska komisija će to prihvatiti zbog toga što je svjesna da se u predizbornoj godini ništa radikalnije neće događati. No upozorava i kako ono što se propusti učiniti ove godine u proceduri smanjivanja proračunskog manjka, u kojoj smo od 2014. godine, moramo nadoknaditi do 2017., do kada moramo doći do manjka od 3 posto BDP-a. A sada smo na 5,5 posto.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić rekao je da prihod od povećanja trošarina neće ići u autoceste, ceste i željeznice, nego izravno u proračun. “Ne radi se o punjenju rupe u proračunu, nego o mjerama prilagodbe”, ustvrdio je Hajdaš Dončić. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je pak da zbog povećanja trošarina ne bi trebalo biti posebnog poskupljenja goriva ni za građane ni za industriju, jer su cijene goriva u posljednje vrijeme padale.

Kako nam je rekao ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, ukupni hrvatski deficit bit će oko 20 milijardi kuna, što je nešto manje od 6 posto BDP-a, pa su iznosi koje će država dobiti od trošarina tu vrlo malen dio i ne mijenjaju bitno sliku. “Nama to izgleda značajno u smislu povećanja troškova. Puno će više novca doći od povlačenja dobiti državnih poduzeća, primarno HEP-a. Većina prilagodbe će se, nažalost, napraviti na prihodnoj strani. Kod smanjenja rashoda prilagodba će se vjerojatno očitovati u smanjenju investicija. Deficit je ogroman, a ono o čemu ministri govore, to je samo središnji proračun. To što Hrvatska radi za potrebe domaće politike, manje-više, zavaravanje je javnosti. A ono što radi cijela Europa, što je međunarodno usporedivo, ovo je o čemu govorim. Plus činjenica da se deficit ne smanjuje nego raste. Hrvatska je u situaciji da je još živa samo zato što je kapital toliko jeftin zbog politike Europske središnje banke. Građani će ovo osjetiti kroz rast cijena benzina i cigareta, a ono što je tu važno jest da se time HAC dovodi u vrlo neugodnu poziciju jer nema više prostora za vraćanje naknade trošarina za HAC. Ovim se potezom taj prostor zatvara”, ističe Lovrinčević.

Davor Huić, čelnik Lipe, udruge poreznih obveznika, istaknuo je kako se država, umjesto da neodrživ deficit proračuna smanjuje tako da reže preveliku i neracionalnu javnu potrošnju, odlučila na lakši korak - dodatno opteretiti ionako porezno preopterećene građane i ekonomiju. Dodaje kako predstavnici Vlade vrijeđaju hrvatske građane netočnim tvrdnjama da trošarine nisu porezi.

- Vlada bi trebala biti vlada svih građana, a ne samo građana zaposlenih u javnom sektoru, koji od povećanja porezne presije mogu očekivati opipljivu korist za sebe. Porezni obveznici iz realnog sektora ovu krizu, koja traje već sedmu godinu, nose isključivo na svojim leđima - ističe Huić.