Sutkinja osječkog Općinskog suda Mirna Grgić-Radojčić proglasila je jučer ništetnim ugovor o stambenom kreditu s valutnom klauzulom u švicarskim francima koji je Ivona Nikolić iz Osijeka potpisala sa Zagrebačkom bankom 2006. godine. Druga je to nepravomoćna presuda te sutkinje u samo dva tjedna, kojima je presuđeno u korist kreditno zaduženih osoba koje su tužile svoje banke.

Ivona Nikolić podigla je stambeni kredit od 109.600 franaka za kuću u kojoj živi, a banci je ukupno vratila 328.149 kuna. Sud je banci naložio da cijeli iznos koji je tužiteljica uplatila - vrati, povećan za zateznu kamatu te da podmiri parnični trošak od 50 tisuća kuna.

- Zadovoljna sam. Još uvijek nisam svjesna, tek kad dobijem rješenje u miru ću sve pročitati - kazala je nakon presude Ivona Nikolić. Zahvalila je odvjetniku Slavenu Karabanu i Tomislavu Borkoviću, koji joj je pomogao s ekonomske strane.

Odvjetnik Karaban zastupao je tri osobe koje su dobile pozitivne prvostupanjske presude u slučaju kredita u francima. Novinarima je jučer kazao kako su te presude velik uspjeh za sve hrvatske građane koji imaju kredite u francima i koje su promjena tečaja te valute i kamatne stope doveli u neugodnu životnu situaciju.

Obrazlažući presudu, sutkinja Grgić-Radojčić kazala je kako ništetnost ugovora sud utvrđuje zbog toga što je ukupna obveza “neodređena i neodrediva, kako zbog neodredivosti glavnice tako i zbog neodredivosti kamate”.

- Tužiteljici nisu objašnjene eventualne moguće posljedice i rizici istovremenog ugovaranja valutne klauzule i promjenjive kamatne stope, što je suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Ništetnost se utvrđuje zato što su te dvije odrednice dovele do nerazmjera u pravima i obvezama, do nejednakosti u pravima i obvezama te što nije savjesno ni pošteno da sklopljeni pravni posao, konkretni ugovor, jednu ugovornu stranu dovede do egzistencijalnih problema i narušavanja životnog standarda, što je suprotno moralu društva te zasigurno nije bila prava volja tužiteljice u trenutku zaključenja ugovora - kazala je sutkinja.

Zanimljivo je što se pozvala i na praksu susjednih država - Mađarske i Srbije - u sličnim slučajevima. Navela je primjer Mađarske, čiji je Vrhovni sud proglasio ništetnom ugovornu odredbu o valutnoj kaluzuli u švicarskim francima prihvativši stav Suda Europske unije prema kojemu se “pri ugovaranju valutne klauzule ona mora ugovoriti na način da predmetna odredba korisniku kredita ne bude samo gramatički razumljiva, nego da korisnik kredita u trenutku zaključenja ugovora može procijeniti posljedice ugovaranja valutne klauzule, i to na temelju točnih i razumljivih kriterija”. “Potrebno je da ugovor razvidno izloži funkcioniranje konkretnog mehanizma konverzije u stranu valutu tako da potrošač na temelju točnih i razumljivih kriterija bude u stanju procijeniti ekonomske posljedice koje stoga za njega proizlaze, što je stav Suda EU-a, koji prihvaća ovaj sud”, kazala je sutkinja. U osječkom slučaju, kazala je sutkinja, korisnici kredita - tužiteljici, “nisu bile objašnjene eventualne moguće ekonomske posljedice i rizici ugovoranja valutne klauzule, kao ni moguće posljedice i rizici istodobnog ugovaranja odredbe o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi”. “To je prema ocjeni ovoga suda suprotno načelu ravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, načelu savjesnosti i poštenja te uz neodredivost glavnice i neodredivost promjenjive kamatne stope koja je ovisna o visini glavnice te o odluci banke, što je u ukupnosti dovelo do nejednakosti u pravima i obvezama ugovornih strana, velikog povećanja rate tužiteljice, iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja, što je dovoljan razlog, po ocjeni ovoga suda, za utvrđenje ugovora o kreditu ništetnim”, zaključila je.

Komentar presude osječkog Općinskog suda, koji smo zatražili od Zagrebačke banke, nismo dobili do zaključenja ovog broja našeg lista.I.Mikulić