Prema podacima Agencije za poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je 738.126 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, što je 27 % od ukupno 2.695.037 ha površina poljoprivrednog zemljišta.

Najviše je pašnjaka 399.639,53 ha, potom oranica 261.961,63 ha, livada 46.879,96 ha, trstika 8.388,17 ha, ribnjaka 7.594,47 ha, vinograda 6.525,95 ha, 5.241,90 ha voćnjaka, 1.033,49 ha maslinika, močvara 786,31 ha i 59,26 ha vrtova.

Dio je ovo podataka koji je nedavno prezentiran predstavnicima Sindikata PPDIV-a koji najviše članova imaju u velikim poljoprivrednim tvrtkama.

Šimo Orešković, predsjednik Sindikata PPDIV-a, kaže kako su ih zapanjili podaci koji su izneseni o obradivom poljoprivrednom zemljištu u Hrvatskoj.

- Prema statističkim podacima koji su nam nedavno predstavljeni u Agenciji za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države je svega 27 % od ukupno 2,6 milijuna hektara koliko se vodi pod obradivo zemljište u Hrvatskoj. Preostalih 74 % poljoprivrednog zemljišta u privatnim je rukama, odnosno čak 1,9 milijuna hektara, koje nitko ne kontrolira te u tom dijelu vlada totalna konfuzija - veći dio nije uređen nego je zapušten, a ima i površina koje se nezakonito daju u podzakup i slično. Zapravo uvid o privatnoj zemlji ima Državni zavod za statistiku i Agencija za plaćanje u poljoprivredi, a kako nam je rečeno podatke o privatnoj zemlji nastojat će prikupiti i Agencija za poljoprivredno zemljište. Cilj je poljoprivredno zemljište okrupnnjeti i povećati poljoprivrednu proizvodnju - kaže Orešković, te dodaje kako smatraju da sve dok se u području privatnog poljoprivrednog zemljišta ne napravi reda neće biti ni napretka u poljoprivredi.

- Dok ne uredimo sve poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj kaskat ćemo i dalje za Europom. Hrvatskoj je potrebna kvalitetna poljoprivredna politika i hitna provedba komasacije, jer staračka domaćinstva ne mogu obrađivati zemlju niti proizvoditi hranu za hrvatske potrebe. Proizvodnja hrane u Hrvatskoj treba napokon postati generator razvoja - kaže Orešković.