Proizvodnja povrća, voća i grožđa u 2014. godini sunovratila se, samo potvrđujući kakve je posljedice ta godina ostavila na tvornicu hrane pod vedrim nebom kao ekstremno kišna godina.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. u odnosu na 2013. proizvodnja šljiva smanjena je za čak 75 posto pa je lani tog voća proizvedeno oko 8000 tona, trešanja za 68 posto (na tisuću i pol tona), a jagoda 12 posto manje – 3,3 tisuće tona. Krušaka je lani proizvedeno 18 posto manje ili 4,3 tisuće tona. Smokava je proizvedeno 40 posto manje, tj. manje za 979 tona, maslina čak 74 posto manje, na 8,8 tisuća tona, a pad za 28 posto bilježi i proizvodnja grožđa pa je ona pala na 134,9 tisuće tona, dinja za 39 posto, salate za 37 posto (3,3 tisuće tona), krastavaca i kornišona za 15 posto, kupusa bijeloga za 24 posto (na 23,4 tisuće tona), rajčica za 19 (na 22,9 tisuća tona), paprike za 12 (na 13,3 tisuće tona), a graha za svježe zrno i mahune za 16 posto. U vrtovima rajčica nije bilo ni za bocu kuhanog “paradajza”, a šljiva ni za staklenku pekmeza, a kamoli litru rakije, pa se na prijašnje zalihe tih proizvoda lani gledalo kao na suho zlato. Osim vremenskih nepogoda, povrtlari i voćari u 2014. osjetili su na proizvodnji i džepu uvoz, diktate trgovačkih lanaca, ali i ukrajinsko-rusku krizu zbog čega se dobar dio hiperprodukcije zemalja EU-a, ostavši zbog ruskog embarga bez tog velikog tržišta, slio i na naše tržište, pomrsivši dodatno račune našim proizvođačima.

Prema podatcima DZS-a, lani je proizvedeno 102,3 tisuće tona jabuka, što je za 9 posto manje nego 2013., kada je njihova proizvodnja bila 112,2 tisuće tona, no dopredsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) i proizvođač kraljice voća Josip Đelagić kaže da pokazatelji HVZ-a govore o daleko većem padu proizvodnje tog voća u 2014. - za čak 50 posto. On takvu godinu ne pamti, kaže, unatrag tri desetljeća te da je voćarska i povrtlarska proizvodnja lani najviše stradala, i zbog klime, i zbog cjenovne politike otkupljivača.

– Osim što je klima prepolovila prinose, otkupljivači su prepolovili otkupnu cijenu. Prije nekoliko godina, otkupna cijena jabuka prve klase bila je 2,5 - 3 kune, 50 posto te cijene bila je druga klasa, a ove godine prosječna cijena u otkupu za prvu klasu bila je samo 1,37 kn. Druga klasa u otkupu išla je za 80, a jabuka za industriju za samo 30 lipa. Nisam čuo ni jednog voćara da je lani poslovao pozitivno, a tu je još i uvoz svega voća, osim mandarinki - kaže Đelagić.

Posljedice 2014. osjetit će se dijelom i ove godine, ocjenjuje, no prognoze su da bi 2015. za voćare trebala biti normalna godina.

– Ostvari li se to, jabuka i šljiva bit će dovoljno za hrvatsko tržište, a jabuka i za izvoz. Jer, unatrag tri godine došli smo u poziciju da proizvodimo dovoljno za nas i 30 posto za izvoz - kaže Đelagić. Dodaje, dok god voćari ne budu imali svoje distributivne centre i hladnjače, trgovački centri imat će monopol i diktirati im pravila igre.

Dugogodišnji povrtlar, vlasnik proizvodnje “Biseri polja” i predsjednik Saveza poljoprivrednih udruga Virovitičko-podravske županije Miroslav Filipović kaže da je pad povrtlarske proizvodnje u 2014. na terenu daleko drastičniji od statistike DZS-a.

– Ma, otišlo je sve. Plivalo je i na polju i u plastenicima. Vodu iz njih izbacivalo se pumpama. Najviše je stradalo paprike roge, kupusnjača, jagoda i do 60 posto na našem području, rajčice... Ne pamtim takvu godinu, a ni daleko stariji od mene. I ono što nije plivalo u vodi - stradalo je od velike vlage. Prinos krastavaca u plastenicima je prepolovljen, nešto je valjalo tek četvrto branje paprike babure. Ono što je i bilo robe – to se ne može nazvati kvalitetom. Ima jedino krumpira, ima ga k'o blata, što je pomalo neobjašnjivo, no neće ga nitko. Pritisak je tu uvezenog, jeftinog krumpira. Ostaloga ni za lijek - kaže Filipović te rezimira povrtlarsku 2014. godinu riječima: Bila je to katastrofa.