Novosti
POTPUNO LEGALNO DO EKSTRADOBITI

Cijenom "na 99 lipa" trgovci zarade dva milijuna kuna
Objavljeno 9. travnja, 2015.
Kovanice od jedne i dvije lipe čine 12 % ukupnog kovanog novca u optjecaju

Trgovci dobro zarađuju na “kusuru” koje većini kupaca malo znači i gotovo ga nikada ne traže. Riječ je o lipi ili dvije, jer cijena većina proizvoda završava na 98 ili 99 lipa.

Na takve cijene upozorila je europarlamentarka Biljana Borzan (SDP), zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, ustvrdivši da cijene koje završavaju na 99 lipa, donose ekstradobit trgovcima. Europsku komisiju (EK) pitala je kako namjerava spriječiti ostavljanje sitnih kovanica u rukama trgovaca.

– Uzevši u obzir da kroz prosječni trgovački centar u Hrvatskoj dnevno prođe približno pola milijuna kupaca, da oko 40 % građana plati robu gotovinom, da ih većina ne traži kusur u najsitnijim kovanicama, te da trgovine u prosjeku rade šest dana u tjednu, dođemo do brojke od milijun do dva milijuna kuna dodatne dobiti godišnje za trgovce na račun cijena koje završavaju s "99" - ustvrdila je Borzan.

U Njemačkoj su 2012. akcijom motivirali građane da traže svoj sitniš u trgovinama i doniraju ga u dobrotvorne svrhe. Svakog dana sakupili su približno 250.000 eura koji su, umjesto trgovcima, otišli u razne socijalne projekte.

Borzan navodi primjer utjecaja broja devet na potrošače kada su autori tražili od tvrtke za katalošku prodaju da promijeni cijenu haljine s 34 na 39 USD - potražnja se povećala za trećinu.

Nepoštena poslovna praksa

Pravna savjetnica u Savjetovalištu za potrošače u Osijeku Dunja Mak, kaže da cijene koje završavaju na 99 nisu slučajne. One su ciljano formirane tako da psihološki djeluju na potrošača.

– U slučaju cijene, primjerice 2,99, potrošač će pomisliti da je riječ o cijeni od dvije, a ne tri kune. To bi se moglo smatrati nepoštenom poslovnom praksom, bez obzira na to što je takva cijena legalno dopuštena. No, i mnoge druge stvari koje su dopuštene, u određenim se slučajevima ipak smatraju nepoštenom poslovnom praksom ako je evidentno da prijevarno utječu na potrošačevu odluku o kupnji - kaže Mak.

Na upit o praksi pojedinih trgovaca da kupcu u slučaju kusura od jedne ili dvije lipe taj iznos ne vraćaju, Mak kaže kako je riječ o zakonitoj valuti RH i da trgovci svakako trebaju do zadnje lipe vraćati kusur.

- Ako to ne čine, potrošač treba upozoriti i trgovca i tržišnu inspekciju. Ovim putem apeliram i na potrošače koji u nas imaju praksu da uopće ne traže isplatu kusura do kraja jer mu u nekim slučajevima čak to bude neugodno i “cicijaški”, da to obvezno učine. Jer, želimo li se približiti EU standardima, tada treba potaknuti potrošače da misle i na ovakve detalje. Prosječni potrošač u EU tražit će i posljednji cent kusura jer cijeni svoj teško zarađeni novac, što je sigurno i jedan u nizu razloga zašto takve zemlje i imaju veći standard od hrvatskog. I takva praska s kusurom “do zadnjeg centa” pridonosi takvom standardu - upozorava Mak.

U optjecaju 210 milijuna kovanica od 1 i 2 lipe

Ako su kovanice u apoenima od jedne ili dvije lipe nevažne većini potrošača, što je s njihovim kovanjem, odnosno eventualnim povlačenjem iz optjecaja.

- Može li nedostatak apoena u lipama biti osnova za žalbu na kaznu zbog neuplaćenog poreza?, upitao je nedavno jedan građanin na jednom portalu za savjetovanje, misleći na slučaj u pošti gdje nisu imali kovanica od dvije lipe, a odgovorio mu je odvjetnik Nikola Pranjić.

Pozivajući se na podatke HNB-a, Pranjić je za naš list izjavio kako kovanice od jedne i dvije lipe nisu povučene iz optjecaja, te su i dalje zakonsko sredstvo plaćanja u RH.

- Nisu puštane u optjecaj nove jer HNB drži kako ih ima dovoljno. Trenutačno je u optjecaju 84 milijuna kovanica od dvije lipe i 125,7 milijuna kovanica od jedne lipe, što je oko 12 % ukupne količine kovanog novca u kolanju. HNB je ocijenio da navedene količine udovoljavaju potrebama te je 2009. obustavljena izrada - kaže Pranjić.

S ovim su upoznate banke i Fina te je preporučeno da se maksimalno koriste postojeće količine kovanica od jedne i dvije lipe. Dakle, na Fini je, također i na Hrvatskoj pošti, bankama, trgovačkim centrima i drugima, da se organiziraju i prikupe dovoljne količine potrebnih kovanica da bi omogućile da građani plaćaju obveze ili kupuju. HNB nema ovlasti prisiliti trgovce da osiguraju dovoljnu količinu i odgovarajuću apoensku strukturu kovanica za potrebe poslovanja, tj. povrat kovanica kod plaćanja, nego oni propisuju blagajnički minimum - najmanju količinu novca koju određena kategorija trgovca mora imati u svojoj blagajni u bilo kom trenutku, kako bi mogla uzvratiti kupcima novac, ali ne utvrđuje u kojim apoenima. “Trgovca koji vam odbija primiti neku novčanicu jer 'nema sitno za vratiti' možete tužiti, a jednako tako možete se obratiti i Društvu za zaštitu potrošača”, naglašava odvjetnik Pranjić.

Suzana ŽUPAN
KOVANICE OD 1 I 2 CENTA PROIZVODE SE S GUBITKOM OD 1,4 MLRD. EURA

Europski parlament i Vijeće EU-a 2013. uputili su inicijativu Komisiji za ukidanje kovanica od jednog i dva centa. Tadašnji povjerenik za monetarnu politiku Oli Rehn konstatirao je da se proizvode s gubitkom koji je od njihova uvođenja iznosio 1,4 mlrd. eura i da bi trebalo razmisliti o njihovom potpunom povlačenju. Predložena su četiri moguća rješenja - status quo, smanjenje troškova proizvodnje najsitnijih kovanica, brzo povlačenje kojim bi se odmah uvela obveza zaokruživanja cijena na najbliži višekratnik pet centi, ili pak postupno povlačenje gdje bi se kovanice vremenom prestale koristiti zbog uvođenja obveze zaokruživanja svih cijena. Borzan kaže da kod potrošača postoji snažan nerazmjer između stvarnog korištenja tih kovanica i želje da one ostanu u optjecaju. Istraživanje je pokazalo da potrošači lipe ne vraćaju, ali u trgovini žele dobiti svoj sitniš.

BACANJE KOVANICA OD LIPE ILI DVIJE KAZNENO JE DJELO

U slučajevima kada trgovci ne žele da se kupljeno plati “šakom lipa”, uz poruku da to ne primaju, riječ je o protuzakonitoj praksi. “Trgovac mora primiti svaki apoen koji mu je potrošač dao. I mi u savjetovalištu imali smo više takvih pritužbi”, kaže Dunja Mak. Pojedini trgovci kažu kako bacaju u smeće kovanice od jedne ili dvije lipe, što je kazneno djelo. Mak kaže kako je odnos potrošača i trgovca - dvosmjerna ulica. “Trgovac i potrošač dvije su strane koje su se u RH opustile. Jedni drugima 'držimo ljestve' jer zažmirimo na jedno, pa ponekad i na oba oka u slučaju neke nepravilnosti, a tako je i s ne/vraćanjem kusura od jedne ili dvije lipe. Stvar je to potrošačke kulture; jer, ako potrošač ne reagira na neku nepravilnost trgovca, ne može očekivati ni kulturu druge strane prema njemu”, kaže Mak.

TRGOVCA KOJI VAM ODBIJA PRIMITI NEKU NOVČANICU JER “NEMA SITNO” MOŽETE TUŽITI

Možda ste propustili...

VELIKA ČAST ZA OSIJEK I HRVATSKU

Kamilo Firinger postao je Pravednik među narodima

MINISTAR FINANCIJA MARKO PRIMORAC

Cilj sankcionirati nepoštene prakse

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana