Objavljeno 4. travnja, 2015.
Pravilnik kojim će regulirati rad studenata priprema Ministarstvo znanosti
Prošle je godine preko studentskih servisa u cijeloj Hrvatskoj radilo 75.435 studenata, što je gotovo 65 posto ukupnog broja redovitih studenata upisanih u akademsku godinu 2013./2014.
Oni su lani ostvarili respektabilnu brutozaradu od gotovo milijardu kuna - u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta navode točan iznos od 965.673.398 kuna.
U tom dijelu ni studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nisu iznimka, jer gotovo svaki drugi redovni student do dodatnog džeparca dođe radeći preko Studentskog centra. Uobičajilo se da se ovdje godišnje realizira oko 35 tisuća ugovora.
No, je li i rad preko studentskog servisa počeo ugrožavati institut stalnog radna mjesta? Naime, pokazalo se kako za studentski rad ne postoje ograničenja, ni kada je riječ o poslovima koje studenti mogu obavljati, a ni kada je riječ o razdoblju kada taj posao mogu obavljati. Dakle, mogu raditi i danju, noću, vikendom, blagdanima...
Nedavno smo pisali kako je Osijek postao jak centar tzv. call industrije, kontakt-centara koji pružaju od 0 do 24 sata usluge korisnicima telekomunikacija, banaka... A upravo ondje pretežito su zaposleni studenti.
Uostalom, i iz sindikata jednog teleoperatera upozoreno je kako tvrtka “sve više koristi studente kao radnu snagu, a istovremeno kao tehnološki višak zbrinjava stalno zaposlene radnike”. Da bi apsurd bio veći, studentska je satnica vrjednija nego ona stalno zaposlenog. Jasno, i dijelom zato što poslodavac ima manja davanja za studenta nego stalnog zaposlenika. Međutim, bilo je i primjera kada se fiktivni studentski rad koristio za izvlačenje sredstava iz tvrtke.
Donekle ove nedorečenosti proizlaze iz toga što se na rad preko studenskog servisa ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, nego je ono regulirano Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata. Stoga nam, primjerice u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, ali ni Ministarstvu rada nisu po ovom pitanju mogli, niti željeli, išta komentirati. Upućuju nas na one koji skrbe o studentima - kolegama iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Ondje su nam potvrdili kako se razmišlja o novom pravilniku. Ipak ne otkrivaju previše, već da to rade u suradnji s Ministarstvom rada.
- Trenutačno razmatramo mogućnosti razrade zakonodavnog okvira u sklopu kojeg bi se uspostavili mehanizmi koji bi djelovali na način da suzbiju zlouporabu instituta “studentskog rada”. Ali nije cilj ograničiti rad studenata, nego suzbiti zlouporabe - poručuju iz Ministarstva obrazovanja. Nadaju se kako će se u izmjenu postojećih propisa ili izradu novih uključiti svi zainteresirani sudionici.
Dario KUŠTRO
PRAVNA REGULACIJA
Ugovor o djelu (redovitog studenta) i ugovor o radu (na određeno) dva su potpuno različita ugovora s potpuno različitim pravnim učincima. Pripadaju u različite grane prava - prvi u građansko obvezno pravo, drugi u radno pravo. Prvim ugovorom stvara se obveznopravni odnos, a drugim radni odnos.
POREZ IZNAD 50 TISUĆA KUNA
Sukladno postojećim odredbama Pravilnika, primitci za rad studenta, umanjeni za naknadu posrednika, koji prelaze iznos od 50.000 kuna godišnje, podliježu obvezi utvrđivanja dohotka i obračunu i uplati predujma poreza na dohodak. Na ovaj iznos obračunava se porez od 25 posto i, ovisno o mjestu stanovanja, prirez.
Nije cilj ograničiti rad studenata, nego suzbiti zlouporabe
75.435
studenata radilo je prošle godine u Hrvatskoj