Objavljeno 1. travnja, 2015.
Alkar – dizajnirano znakovlje meandrirane glagoljice autora Jasne Horvat i Jasmina Miškovića
Osim Aule znanosti, Ekonomski je fakultet u Osijeku svečano otvorio i svoju novouređenu Aulu glagoljice. Svojim tlocrtom natkriva Aulu znanosti, a razigranošću glagoljičkih ligatura koje su po njoj razmještene tvori posve nove forme koje su studenti kolokvijalno prozvali - meandriranom glagoljicom.
Riječ je o impresivnim muralima koje je tehnički izdradio Fotoart studio, a po nacrtu prof. dr. sc. Jasne Horvat, djelatnice EFOS-a i dobitnice nagrade “J. J. Strossmayer” HAZU za njezin roman “Az” (2011.). Dekan, prof. dr. sc. Vladimir Cini, zaključio je kako će se ovako uređenim prostorom na suvremeni način komunicirati simboličke vrijednosti glagoljičkih znakova i njihovih poruka. Jednim muralom ispisano je prvih devet glagoljičkih znakova za koje dekan kaže kako transkribirani nose vrlo poticajnu poruku: Ja koji poznajem slova govorim da je vrlo dobro živjeti na zemlji.
Ostali su zidovi ispunjeni koloriranim ligaturama (sljubljenicama). Svaka ligatura/sljubljenica jedno je pravilo združivanja više znakova u prepoznatljivu cjelinu. Aula glagoljice tako je ukrašen ameandriranim sljubljenicama kojima su ispisane riječi BROJ, PLOD, PRVI, VODA, VRT te znak M. U riječ BROJ upisan je broj ljepote fi, a u znak M njegovo slovno (m), brojevno (60) i simboličko značenje (misliti). Uz slike meandriranih glagoljičkih ligatura u Auli se nalazi i ispis svih znakova glagoljice s njihovim pojašnjenjima. Riječ je o alkaru – autorski dizajniranom znakovlju meandrirane (uglate) glagoljice autora prof. dr. sc. Jasne Horvat i Jasmina Miškovića. Nije nevažno istaknuti kako je ovo znakovlje osmišljeno u godini u kojoj se obilježava 300. obljetnica igranja alke, tako da Aula podsjeća i na ovu drevnu vitešku igru. Znakovlje alkar svoje ime veže uz hrvatsku vitešku tradiciju igranja alke te stjecanje naslova slavodobitnika kao rezultata dugotrajnih napora i dostignutih vještina. Autori znakovlja alkar ističu kako su glagoljički znakovi istodobno slova, brojevi i simboli te da je alkar samo jedna od brojnih mogućnosti vizualne interpretacije glagoljice. Znakovlje alkar prilagođeno je radu na računalu i dostupno za preuzimanje na mrežnim stranicama EFOS-a.
Uz sve ove sadržaje Aula je dobila i prostor za projekcije, a opremljena je i za aktivno življenje sadržaja iz domene kulturne i kreativne industrije za koju se EFOS profilira.
Prof. Cini zaključuje da je fakultet svojim interijerom s porukom pokazao kako je moguće stvarati prostore u kojima se uči bez napora koji je najčešće za učenje potreban te da se takvim pristupom istodobno promovira i čuva kulturna baština i glagoljica kao zaštićeno nematerijalno kulturno dobro.
Otvorenjem Aule glagoljice kao spomen-obilježja glagoljici, EFOS se pridružio čuvarima glagoljice, a javno dostupnim znakovljem alkar čuvarima tradicije igranja alke. Takvom aktivnom skrbi o nematerijalnoj kulturnoj baštini pokazali su kako se baštinska i tradicijska naslijeđa mogu poučavati interijerom upisanim u pamćenje posjetitelja.
Narcisa VEKIĆ
Znakovlje alkar dano je na javnu uporabu na 300. obljetnicu igranja alke
Glagoljica je bila živa u 20. st.
Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice 7. veljače 2014. Ministarstvo kulture proglasilo je nematerijalnim kulturnim dobrom RH. Glagoljica je znakovno pismo nadahnuto kršćanstvom u kojem svaki znak istodobno predstavlja slovo, broj i simbol. Većina znanstvenika za tvorca glagoljice smatra Konstantina Filozofa (827.–869.). Začetak glagoljičkog pisma veže za 863., kada je Konstantin prolazio bizantskom Dalmacijom u pratnji rata Metoda. Sveta su braća kristijanizirala hrvatski puk te ga istodobno i opismenjavala. Učenjem glagoljičkih pismena primao se kršćanski nauk, ali i obratno – umijećem čitanja i pisanja glagoljice kršćanski su vjernici obnavljali i učvršćivali svoju vjeru. Glagoljica je u Hrvatskoj bila aktivno pismo sve do početka 20. st., a njezina živa uloga najduže se zadržala u bogoslužjima na narodnome jeziku i u liturgijskim knjigama ispisanim glagoljicom.