Objavljeno 31. ožujka, 2015.
Paradoksalno, s manje korisnika ne bismo mogli osigurati kontinuitet skloništa, kaže Junušić
S nevjericom su građani koji su protekle subote donirali novčana sredstva za Sigurnu kuću primili vijest kako bi se ova ustanova koja skrbi za žene žrtve nasilja mogla zatvoriti.
Da takav scenarij nije nemoguć potvrdio nam je i Damir Junušić, ravnatelj Centra za profesionalnu rehabilitaciju, u čijem se sklopu nalazi Sigurna kuća, rekavši da je razlog tome ugovor s Ministarstvom socijalne politike i mladih, koji Centar godinama pokušava izmijeniti.
- Radi se o tome da prema ugovoru točan iznos sredstava koji dobivamo od države ovisi o broju korisnika. Točnije, dobivamo glavarine, i to u iznosu od 3100 kuna po osobi, što je namijenjeno smještaju, prehrani i psihosocijalnoj pomoći. Problem je, zapravo, u načinu financiranja i nedostatku kontinuiteta u financiranju skloništa. Naime, u slučaju da nema određenog broja korisnika, nemoguće je održati pogon - upozorio je Junušić, dodajući kako bi, primjerice, desetak osoba smještenih u Sigurnoj kući značajno smanjio prihod za razliku od trenutačne situacije kad ih je u Sigurnoj kući ukupno 18.
- Paradoksalno, ali unatoč tome što je intencija smanjenje broja korisnika/žrtava, oni su upravo ti koji osiguravaju kontinuitet rada ovog prvog u Hrvatskoj institucionalnog skloništa za žrtve nasilja. Međutim, unatoč višegodišnjem nastojanju da se način financiranja promijeni te da se osigura kvalitetan ugovor sa stalnim dotacijama za rad Sigurne kuće, ništa se nije promijenilo.
- International Inner Wheel Club godinama pomaže radu Sigurne kuće i svaka nam je donacija dobrodošla pa tako i ova s akcije održane protekle subote. Nikada ne znamo koliko ćemo korisnika imati pa tako ne možemo niti znati s kojim iznosom raspolažemo, odnosno koliko će nam sredstava dati resorno Ministarstvo - rekao je Junušić.
Marija MIHELIĆ
ŽUPANIJA FINANCIRA RAD CENTRA, PROGRAME I PROJEKTE SKLONIŠTA
I dok je u rujnu 2014. godine, kaže Junušić, Grad Osijek prestao financirati program za žrtave nasilja u obitelji, Osječko-baranjska županija na godišnjoj razini izdvaja novac za rad Centra, financira programe i projekte, između ostaloga, i projekte u Sigurnoj kući.
- Mi smo prva županija gdje se problemu skloništa za žrtve nasilja sustavno pristupilo pa imamo ustanovu. U ostalim dijelovima Hrvatske skloništa su još na razini udruga, pojasnio je Junušić, dodajući da je Sigurna kuća prema propisima predviđena za smještaj do 20 osoba.