Hrvatska je pred svojom prvom komasacijom za kojom teren vapi zbog usitnjenosti čestica koje njome treba okrupniti i, u konačnici, postići ekonomičniju poljoprivrednu proizvodnju.

U Đakovštini nerijetko jedan poljoprivrednik zna obrađivati zemlju na čak 30-ak lokacija. Dosad je regulirana zakonom iz 1979., koji je doživio neke izmjene 1987. Prve procjene su da bi komasacijom trebalo biti obuhvaćeno oko 280.000 hektara, za što je potrebno 840 milijuna kuna. Troškovi se procjenjuju na 3000 kuna/ha, a sredstva za troškove, osim iz proračuna, osigurala bi se iz fondova EU-a, što poljoprivrednici pozdravljaju, jer dosad su značajno podmirivali njene troškove. Prijedlog zakona o komasaciji Vlada je poslala u drugo saborsko čitanje. Ministar Tihomir Jakovina najavljuje ga kao preporod za selo, a seljaci, poljoprivrednici, poručuju da i oni imaju svoje mišljenje o tome. Predsjednik HPK Matija Brlošić pozdravlja prvi hrvatski Zakon o komasaciji, no ukazuje da nema dovoljno informacija o njenim ciljevima i pozitivnim učincima, pa se HPK zalaže za javnu raspravu o komasaciji.

- Predlažemo austrijski model prema kojem prethodno treba provesti referendum. Ako je na njemu dvije trećine, ili barem 50 % ljudi za komasaciju, u nju treba ići, u protivnom ne. Da se potonje ne bi dogodilo, ljude treba informirati da je komasacija nešto jako dobro, da se provodi u dobrom duhu. Ljude treba pitati o njoj jer posrijedi je njihovo vlasništvo. No, zakon nije predvidio ne/pristanak na nju i to je nedostatak. Jer, privatno vlasništvo (u Europi) je neprijeporno, a sada će Agencija za poljoprivredno zemljište raspolagati mojom, tvojom, njegovom zemljom... A, opet, to je nužno, jer, ako je cilj okrupnjivanje čestica, nemoguće je da ih svi zadrže na staroj lokaciji, što često nailazi na otpor vlasnika. I na to treba biti spreman. Ljudi trebaju biti svjesni da tijekom komasacije zemlja nije ničija, nego je riječ o premjeravanju, okrupnjavanju, izradi novih putnih mreža, kanala, melioracija... upozorava Brlošić.

Podsjeća i na čestice uz ceste i putove što su ratarima uvijek prioritet.

– U komasaciji je uvijek bojazan da će netko s česticom “iz dubine” ili “rupe” nekom vezom dobiti česticu uz cestu, put, a dotadašnji vlasnik tu lokaciju izgubiti. Ovaj zakon, što je za pozdraviti, kaže da, ako su čestice uz putove i ceste, da te čestice ne bi bile predmet komasacije ako vlasnik nije suglasan s tim - kaže Brlošić.

Pozdravlja što je prema novome komasacija za vlasnike zemlje besplatna. Podsjeća da se dio zemlje u komasaciji “gubi” na opće potrebe, poput kanala i sl. Kaže, komasacija nije samo okrupnjivanje, nego i zamjena čestica te da bi tu mjeru trebalo osloboditi plaćanja poreza. I načelnik općine Levanjska Varoš Slavko Tidlačka pozdravlja prvu komasaciju.

- To će za našu općinu biti jako dobro, jer imamo ustinjene parcele. Bivši PIK je pokušavao, no nikada nije zaživjelo do kraja. To znači i kompletno sređivanje zemljišnog stanja na našem području, jer imamo dosta neobradivih površina koje je uhvatila šikara, a koje nemaju vlasnika - kaže Tidlačka.