Objavljeno 28. ožujka, 2015.
Proizvođači u EU-u pripremaju se za ukidanje kvota već pet godina, a u Hrvatskoj ih nitko ne spominje
Vezani članci
FARMI SALAŠ NOVAC IZ IPARD PROGRAMA
Nakon više od trideset godina, s 31. ožujka ove godine, Europska unija ukida proizvodne kvote za mlijeko.
Mliječne kvote bile su uvedene 1984. godine s ciljem kontrole prozvodnje - svaka je članica EU-a imala točno definiranu proizvodnu kvotu i ako je, primjerice, proizvela mlijeka više od kvote, plaćala je kazne. Hrvatska je s Europskom komisijom ispregovarala proizvodnu kvotu od 765 milijuna kilograma, međutim nikada je nije uspjela ispuniti.
- Naš se mljekarski sektor nije u dovoljnoj mjeri pripremio za ukidanje kvota. Europski su proizvođači o tome počeli razmišljati prije pet godina, kada se kod nas o tome još nije ni razgovaralo. Problem je što naši farmeri nemaju istu početnu poziciju i razinu konkurentnosti koju ima farmer u nekoj drugoj zemlji EU-a. Primjerice, plaća PDV od 25 posto na sve proizvodne troškove (hranu za stoku, gnojivo, sjeme, zaštitna sredstva), nema dovoljno obradive zemlje da bi prehranio stoku, prezadužen je i najčešće je u nemogućnosti vraćanja tih kredita. Usporedbe radi, naši susjedi u Sloveniji, imaju PDV na inpute 11 posto. To je ogromna razlika - kaže Rašeljka Maras, predsjednica udruge CroMilk, te dodaje kako ni hrvatska industrija mlijeka nije u dobroj poziciji.
Kako navodi Maras, uvoz gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca po dampinškim cijenama doveo je do toga da domaća industrija mlijeka ima prevelike zalihe i grca u problemima.
- Kamioni nakrcani gotovim mliječnim proizvodima iz zemalja EU-a prema Hrvatskoj voze stalno, još od ulaska naše zemlje u Uniju, a stanje se dodatno pogoršalo uvođenjem ruskog embarga. To nas istinski zabrinjava jer je riječ o porastu uvoza gotovog mlijeka i mliječnih proizvoda od strane trgovačkih lanaca. Udvostručio se uvoz maslaca i sirova, a mlijeko u tetrapaku počelo se uvoziti iz Češke, Poljske i Nizozemske, zemalja koje tradicionalno nisu bile masovni izvoznici mliječnih proizvoda u Hrvatsku. Ruski je embargo dodatno neke zemlje s povećanom proizvodnjom koje su izvozile u Rusiju prisilio da svoje proizvode plasiraju na ostala tržišta po dampinškim cijenama - kaže Rašeljka Maras.
Kolike bi se količine mlijeka i mliječnih proizvoda mogle sručiti na hrvatsko tržište, teško je predvidjeti. Prema podacima kojima raspolaže CroMilk, samo u 2014. godini u Europskoj je uniji proizvedeno 7,5 milijuna tona mlijeka više nego u 2013., što dovoljno govori o tome kako se EU pripremao za ukidanje mliječnih kvota.
Neki proizvođači mlijeka s kojima smo razgovarali slamku spasa vide u potpisivanju transatlantskog sporazuma između EU-a i SAD-a. Očekuju da će se višak mlijeka iz EU-a izvesti u SAD.
- U tijeku je osma runda pregovora i iz naše, mljekarske, perspektive ne vidimo brzo donošenje finalnog rješenja. Kao članica radne skupine Europske mljekarske asocijacije, upravo za pregovore o trgovinskim ugovorima između EU-a i ostalih zemalja mogu reći kako je TTIP očekivano najkompleksniji i kako je u njemu ostalo još puno detalja koje je potrebno dogovoriti. No vjerujem kako će on dugoročno, uz postizanje kvalitetnog i za obje strane dobrog dogovora, biti pametno rješenje za razvoj gospodarstva EU-a. Teško je sada reći može li europsko mlijeko završiti na američkim policama. Dio svakako hoće, no čini se, prema dosadašnjim iskustvima, da su europske mljekare puno usmjerenije na izvoz u smjeru Istoka. Prije svega Kine, ali i Bliskog istoka - kaže Maras.
Zdenka RUPČIĆ
7,5
milijuna tona mlijeka više proizvedeno je 2014. godine nego 2013.
UVOZ
MASLACA I SIROVA SE UDVOSTRUČIO, A MLIJEKO U TETRAPAKU UVOZI SE IZ ČEŠKE, POLJSKE I NIZOZEMSKE
ZAUSTAVLJEN STRMOGLAVI PAD PROIZVODNJE NA FARMAMA
Maras napominje da su, kad je riječ o primarnom mljekarskom sektoru, vidljivi pozitivni pomaci. “Uspjeli smo zaustaviti strmoglavi pad proizvodnje na domaćim farmama, no to nije dovoljno. Treba učiniti puno više kako bismo stvarali za izvoz i imali značajniju porizvodnju mlijeka. I naši istočni i zapadni susjedi imaju puno snažniji fokus na mljekarsku proizvodnju nego što je on, na institucionalnoj razini, vidljiv kod nas. Slovenski farmer plaća PDV na troškove poljoprivredne proizvodnje 11 posto, a imali su budžet za potpore od 850 milijuna eura, koje su isplatili na vrijeme. Naš farmer ne dobiva potpore na vrijeme, nego se s njima uredno kasni. U Bosni, primjerice, farmer dobiva dodatnih 15 eurocenti potpore po kilogramu mlijeka. U te dvije zemlje u našem najbližem okruženju proizvodnja raste, a kod nas nikako da se stabilizira. S obzirom na to da smo članica EU-a, smatram kako bi naša državna administracija mogla puno snažnije tražiti pomoć za mljekarski sektor, kao sektor koji je u posebno lošem stanju, čime bi se farmerima i industriji omogućilo da premoste ove teške godine”, kaže Maras.
U HRVATSKOJ OTKUPNA CIJENA MLIJEKA NAJVIŠA
U veljači je u Hrvatskoj otkupna cijena mlijeka bila 34,5 eurocenta. U Francuskoj je u istom razdoblju bila 33 eurocenta, Belgiji 29, Njemačkoj nešto manje od 32, a u Rumunjskoj oko 30. Povećanjem proizvodnje padaju i cijene, no hrvatska mljekarska industrija, unatoč vrlo ozbiljnoj situaciji u kojoj se nalazi, nije svoje cijene prilagodila europskom prosjeku, jer smo svjesni kako bez domaćih farmera nema ni domaće prerađivačke industrije. Cilj i želja domaće mljekarske industrije jest imati snažne, konkurentne i kvalitetne partnere u domaćim farmerima.
U mljekarskom sektoru zaposleno 30 tisuća osoba
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj posljednjih su godinu dana znatno pale. To je dobra stvar koju je donio uvoz, no loša je što uništava domaću proizvodnju i gotovo 30 tisuća zaposlenih ljudi u mljekarskoj industriji i na farmama u Hrvatskoj.
Domaću proizvodnju treba zaštititi od uvoznog lobija
- Hrvatskom mljekarstvu nužna je financijska pomoć, no, prije svega, potrebno je domaćeg farmera učiniti konkurentnim. Rješenje je dakako u spuštanju stope PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju, kako bi farmeri mogli poslovati jeftinije i biti konkurentni europskom farmeru. To znači da bi njihovi ulazni troškovi bili znatno manji. Potrebno je povećati i broj mliječnih krava subvencioniranom nabavom junica. Broj krava je u posljednjih šest godina pao za više od 25 posto. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati vrlo nepovoljne kredite. No, prije svega, potrebno je napraviti strategiju poljoprivredne proizvodnje koja će biti dugoročna smjernica za održivu proizvodnju hrane u našoj zemlji. Jedna od ključnih stvari na strateškoj razini jest zaštita domaće proizvodnje od uvoznog lobija - ističe predsjednica udruge CroMilk.