Predsjednik Rusija i EU se zbog ukrajinske krize sve više gledaju preko nišana, a vojni manevri NATO-a uz rusku granicu u Poljskoj ili u “ruskom plićaku” na Crnome moru te masovne ruske vojne vježbe, u kojima sudjeluje 40 tisuća vojnika, pokazivanje su mišića koje izaziva nelagodu. Kako piše Jutarnji list, ruski ambasador u Kopenhagenu priprijetio je da će Danska, ako pristane na instaliranje NATO-ova proturaketnog štita, postati legitimni cilj ruskih nuklearnih projektila. Rusija je sve više u izolaciji (dijelom dragovoljnoj, a dijelom nametnutoj), dok sankcije i protusankcije pojačavaju recesiju i ekonomske probleme u Rusiji i EU-u. Europa ipak nije tako unisona u zahtjevima za penaliziranje Putina i Rusije, što Kremlj želi iskoristiti kako bi poljuljao “europsko jedinstvo”. To je jedna od glavnih taktika na koju se Moskva pokušava osloniti. Po ruskim medijima stalno se prebrojavaju “ruski (mogući) saveznici” preko kojih Moskva pokušava ublažiti antirusku poziciju Bruxellesa, a pogotovo “jastrebova” - Britanije, skandinavskih zemalja (Finska je mogući kamen smutnje) te glavne “protukremaljske” alijanse Poljske, Litve, Latvije i Estonije. Poljaci dižu rezerviste, njih oko 100 tisuća. Litva i Latvija razmišljaju o (privremenoj) obnovi obvezatnog vojnog roka, prikupljaju se dragovoljci, pripremaju se kao da će 100 godina biti mir, ali i kao da sutra može početi rat. SAD je poslao svoje vojnike u te zemlje. Ruski bombarderi i lovci sve češće, na granicama baltičkih zemalja, imaju bliske susrete s NATO-ovim zrakoplovstvom te podižu bojevu gotovost svojih postrojbi. S druge strane, Češka, Slovačka i pogotovo Mađarska, koje su također prošle kalvariju odnosa s Rusima (intervencije 1968., odnosno 1956.), danas se, ponekad i s dozom nategnutosti, nazivaju “ruskim prijateljima, pa i saveznicima.”