S obzirom na prekomjerne količine vode u tlu i mjestimične pojave tzv. ležećih voda (o čemu smo neki dan pisali) i, kako navode stručnjaci, velik broj izboja po pojedinoj biljci kod nekih pšenica, utvrđena je jaka zaraza septorijom (palež lista).

Prema grubim procjenama, već se sada govori o štetama na više od 15 % zasijanih površina pod pšenicom. Pretpostavlja se da je jesenas posijano od 120 do 130 tisuća hektara pšenice.

Prof. dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek, kojeg smo u ime naših poljoprivrednika zamolili za savjet što da čine, navodi da bi takve pšenice trebalo što hitnije zaštititi odgovarajućim fungicidima.

- Bilo bi dobro, ako jesenas nisu u tim pšenicama suzbijani korovi, da se to učini odgovarajućim herbicidima zajedno sa zaštitom od bolesti, vodeći računa o tome smiju li se istovremeno primijeniti taj herbicid i taj fungicid, o zakorovljenosti, razvojnoj fazi pšenice i korova te o vrsti korova. Znatan dio sjetve je zbog čestih i obilnih kiša te zakasnjele žetve soje, kukuruza (čak i suncokreta) bio pomaknut za kraj listopada ili za studeni. Mnogi poljoprivredni proizvođači nisu, posebice u zapadnijim dijelovima naše zemlje, uspjeli obrati kukuruz, koji je najčešća pretkultura pšenici, a to znači ni posijati pšenicu. Mnogi poljoprivredni proizvođači, najčešće iz financijskih razloga, nisu uopće koristili, ili su znatno smanjili količine mineralnih gnojiva. Najčešće su smanjivali količine PK gnojiva. Pšenice posijane u početku tzv. optimalnih rokova sjetve su i ove godine, posebice u istočnijim dijelovima naše zemlje, izašle iz zime prekomjerno razvijene - kaže dr. Drezner.

Osim zaštite od korova i bolesti kod pšenica sijanih u „optimalnim rokovima sjetve“, dr. Drezner navodi da je trebalo izvršiti i prvu prihranu pšenice dušičnim gnojivima.

- Sada bi već trebalo ići i u drugu prihranu pšenice dušičnim gnojivima. Ako nisu provedene analize tla i/ili biljke, tada bi orijentacijski te količine trebale biti od 40 do 60 kg čistog dušika( 150 - 220 kg KAN-a). Poljoprivredni proizvođači koji u jesen nisu prije sjetve davali mineralna gnojiva, te bi količine (prva i druga prihrana, možda i treća zbog kakvoće) trebali povećati. U jesen prošle godine donesen je tzv. kodeks o plaćanju pšenice prema kvaliteti. Njega se otkupljivači nisu dužni pridržavati. Prema tom kodeksu, pojednostavljeno, prva klasa bile bi pšenice s više od 14 % bjelančevina uz hektolitarsku masu preko 80 kg/hl. Druga klasa su pšenice sa sadržajem bjelančevina od 12,5 do 14 % i hektolitarsku masu od 78 do 80 kg/hl, a treća klasa su pšenice sa sadržajem bjelančevina od 10,5 do 12,5 % i hektolitarskom masom od 74 do 78 kg/hl. Sve ispod tih vrijednosti bila bi stočna pšenica. Dakle, te klase pšenice imale bi i različitu otkupnu cijenu. S obzirom na to, neki će proizvođači ići i u treću prihranu u klasanju. Najveći učinak na urod je prvom, potom drugom, a tek onda trećom prihranom. Trenutno, na ocjeditim tlima najbolje izgledaju pšenice posijane krajem listopada i početkom studenoga (izvan tzv. optimalnih rokova sjetve). Osim septorije, primijećeni su i tragovi žute hrđe koja je prošle godine prouzročila izuzetno velike štete na pšenici. Fungicidi koji suzbijaju septoriju i pepelnicu najčešće suzbijaju i žutu hrđu.