7. TRAVNJA BEZ NASTAVE?
Objavljeno 26. ožujka, 2015.
Ravnateljima se ne sviđa ideja o masovnom markiranju i podsjećaju na posljedice
Prvi dan nakon uskrsnih praznika klupe u osječkim srednjim školama mogle bi ostati prazne. Obistine li se najave tisuće srednjoškolaca koji su se već odazvali pozivu grupe “Osječki srednjoškolci” na društvenoj mreži Facebook, a koja je javno pozvala učenike da taj dan izostanu s nastave, 7. travnja profesori neće imati kome održati nastavu!
- Dan markiranja odnosi se na sve osječke srednje škole. Voljeli bismo da nam se priključe i ostali srednjoškolci iz cijele Hrvatske, a u svrhu slanja još jače poruke da u našem školstvu ima propusta i da se mnogo toga može popraviti, napisao nam je putem Facebooka organizator koji je želio ostati anoniman. Glavni su razlozi za prosvjed koji navode sljedeći: prevelika opterećenost srednjoškolskim nastavnim programom i prekratki uskrsni praznici.
Na upit ne smatra li da će nastavnici pokušati spriječiti njihovu namjeru, s Facebook stranice odgovoreno nam je kako vjerojatno hoće, no tako nešto smatraju “žalosnim”. Naš sugovornik, pojašjavajući svoj stav, ističe kako učenici svake godine svjedoče štrajku profesora i podupiru ih. “Bilo bi korektno da i profesori podrže nas, no to smatram malo vjerojatnim”, kaže. Ipak, poziva profesore osječkih srednjih škola da ih podupru, jer je poboljšanje školstva u korist svima.
Očekivano, poziv na masovno markiranje koji je u samo nekoliko dana prikupio više tisuća “lajkova”, nije naišao na odobrenje mnogih profesora i ravnatelja škola. Snježana Barabaš Seršić, ravnateljica III. gimnazije, tako kaže da učenici zaboravljaju kako odgojna mjera opomene pred isključenje ostaje trajno upisana u e-matici. U slučaju da do markiranja dođe, odnosno da se priključi cijeli razred, svi učenici bez iznimke dobivaju kaznu. Također, kazne su u takvom slučaju stupnjevane.
- Primjerice, ima li već učenik opomenu razrednika, sad će dobiti ukor. Raspored je maksimalno popunjen i prostora za nadoknade nema. Bilo bi dobro da naši učenici pogledaju svjedodžbe američkih vršnjaka koje zbog izostanka željeni fakultet ne mora primiti na upis, a upitna im je i stipendija - poručuje prof. Barabaš Seršić, dodajući da učenici jesu preopterećeni, no izlaze iz škola sa širom lepezom znanja od brojnih vršnjaka u drugim zemljama.
I Blaško Menalo, ravnatelj Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku, drži da do masovnog markiranja ne bi smjelo doći, a ovaj poziv smatra potezom “s predumišljanjem”.
- Treba slijediti kazna u smislu odgojnih mjera. Prema novom pravilniku, opomene pred isključenje prenose se u sljedeću godinu. No, mislim da će se brojni učenici pridružiti opstrukciji nastave, ne razmišljajući o tome koliko uopće imaju izostanaka tijekom godine - kaže Menalo.
Neslužbeno doznajemo kako su neke škole već krenule sa sastancima nakon najava masovnog markiranja. Kakav će rezultat biti, znat će se 7. travnja.
Marija MIHELIĆ
MIRJANA KRIZMANIĆ
psihologinja
Učenici ne trebaju biti “šutljiva većina”, imaju se pravo boriti
Učenici se imaju pravo pobuniti i treba ih odgajati u tom duhu da se moraju izboriti za svoje opravdane zahtjeve, a ne biti “šutljiva većina”. Ima li realnog opravdanja za markiranje, smatram da bi ga trebali održati, no druga je priča hoće li biti baš svi solidarni u tome. Smatram da taj prosvjed zbog uvjeta propusta u školstvu trebaju jako dobro organizirati, odnosno, u suprotnom se ne bi trebali upuštati u takav pothvat, jer su na ljestvici moći u slabijem položaju i nisu u ravnopravnoj situaciji. Neka imaju na umu da se oni koji “lajkaju” poziv na markiranje ne moraju ujedno i odazvati - kaže prof. dr. sc. Mirjana Krizmanić, psihologinja.
ANĐELKO MILARDOVIĆ
politolog
Školski sustav ne bi smio biti represivan prema prosvjednicima
Ako se studenti mogu pobuniti, ne vidim razloga da isto ne učine i srednjoškolci. Ako je sustav loš i ugrožava im egzistenciju i budućnost, te ako rade u nemogućim uvjetima, prosvjed, odnosno markiranje, prirodno je pravo na pobunu. Prosvjedi nisu zabranjeni i zapisani su kao takvi u Ustavu. Smatram i da školski sustav ne bi smio biti represivan prema populaciji koja izražava nezadovoljstvo, nego bi trebao biti sretan što ima samosvjesne mlade ljude koji su spremni za promjene. Represije su protivne demokraciji - naglašava prof. dr. sc. Anđelko Milardović, politolog.