Regija
PROJEKTOM MUZEJ U LONCU

Jela od divljači i poslastice iz stare
kuharice plemićke obitelji Pejačević
Objavljeno 26. ožujka, 2015.
Projekt je 2012. godine pokrenuo požeški muzej

NAŠICE - Našički srednjoškolci i njihovi mentori u ugostiteljskom praktikumu Srednje škole Isidora Kršnjavog Našice za potrebe projekta Muzej u loncu koji je plod suradnje Zavičajnog muzeja Našice s Gradskim muzejom Požega, pripremili su već pomalo zaboravljena jela našičkoga kraja. Projekt je 2012. pokrenuo požeški muzej s ciljem da se od zaborava očuvaju autohtona jela koja su se pripremala prema starim receptima te predstave kao vrijedan gastrodoživljaj svakog grada. Projekt su prihvatili i ostali muzeji u istočnom dijelu Hrvatske, od Virovitice do Iloka, a među njima i našički, koji se odlučio za jela od divljači iz kuharice obitelji Pejačević.

- Odlučili smo se za ta jela čime smo dali doprinos bogatoj slavonskoj priči koja, osim gastronomije građanskih obitelji, ima i plemićku, a kojoj pripada našička obitelj Pejačević – rekla je ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice Silvija Lučevnjak. Napomenula je da do realizacije projekta ne bi moglo doći bez svesrdne podrške Srednje škole i Lovačke udruge Galeb iz Našica.

Ravnatelj Željko Filjak istaknuo je kako je u očuvanju gastronomske i kulturne baštine škola rado dala svoj doprinos da se stara jela ožive.

Pripremljena su četiri specijaliteta koja su othranila našičke Pejačeviće: pečeni zec, odresci od divlje svinje, hrvatska torta te siromašni vitez, a jela su rekonstruirale Marica Canecki, stručni učitelj, i Ana Mirković, suradnik u nastavi kuharstva, uz pomoć učenika. Osim što su pripremili ukusne specijalitete, pritom su neki naučili, a neki se podsjetili na to što se nekada jelo i kako se pripremalo.

Pečeni zec i odrezak od divlje svinje, slobodno se može reći, jedni su od najoriginalnijih proizvoda grofovske kuhinje, s obzirom na to da su Pejačevići bili osnivači i članovi lovačkih društava. Priprema zeca zahtijeva složen postupak što uključuje višednevnu salamuru i pažljivo pečenje.

- Meso je stajalo osam dana u pacu, tekućini dobivenoj kuhanjem korijenastog povrća, uz dodatak limuna, papra i češnjaka. Nakon što je omekšalo, na meso smo naboli slaninu, mrkvu i celer te stavili u posudu za pečenje na podlogu od luka, povrća i slanine. Poslije smo dodali žemlju da zgusne umak od pečenja, vino, domaće vrhnje te začinima dotjerali okus. Zeca smo poslužili uz pečeni krumpir, i s obzirom na to da je to lovačko jelo, priložili smo i male šešire izrađene od tijesta. Uz to glavno jelo servirali smo paštetu pripremljenu od iznutrica, povrća, maslaca i začina, ispričala je Canecki, od koje smo doznali i kako se priprema odrezak od divlje svinje, jelo koje također bila grofovska posebnost. Meso također mora biti u pacu. U posudu za pečenje stavili smo meso od buta, slaninu koju smo prethodno popržili na luku i češnjak. Kada je meso omekšalo, izrezali smo ga na odreske. Kao prilog dali smo pečeni krumpir narezan na tanke ploške između kojih smo stavili luk i slaninu te poslužili s dekoracijom od mladog ukrasnog kelja i rotkvicom, rekla je Marica Canecki.

Snježana FRIDL
HRVATSKA TORTA

Pejačevići su svoj život sladili kolačima i tortama, a ekipa kuhara na čelu s Anom Mirković pripremila je hrvatsku tortu. ''Biskvitno tijesto pripremili smo od maslaca, žumanjaca, šećera, naribane čokolade, bjelanjaka, brašna i praška za pecivo. Za nadjev smo koristili vrhnje i kesten-pire. Torta je ukrašena smjesom od maslaca i šećera'', rekla je Ana.

HRVATSKI VITEZ

Riječ je o pohanom kruhu u jajima koji se premazuje pekmezom, starom jelu koje je i danas popularno. Ovo jelo, kaže ravnateljica požeškog muzeja Maja Žebčević Matić, moglo bi postati adut za našičke turiste. ''Siromašan vitez stvoren je za našičku turističku priču. Može se poslužiti kao fast food jelo turistima'', rekla je ona, te nam predstavila projekt Muzej u loncu. “Projektom istražujemo i dokumentiramo zaboravljena jela, tradicijsku prehranu Slavonije i želimo razbiti predrasudu da su fiš, čobanac i kulen glavna jela po kojima je Slavonija prepoznatljiva. Baš suprotno, gastronomska slika Slavonije daleko je bogatija. Naša je nakana da kroz prezentaciju zaboravljenih jela ispričamo i kulturno-povijesnu baštinu. Drago nam je da smo u Našicama predstavili plemićki sloj te jelima od divljači dočarali lovstvo, a hrvatskom tortom priču u hrvatskim banovima. Našice su nam pomogle ispričati dio slavonske plemićke priče kroz ova četiri jela'', rekla je Maja Žebčević Matić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike