Ministarstvo socijalne politike i mladih izradilo je, prema odredbama Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, prijedlog stručnih smjernica za izradu izvješća centra za socijalnu skrb o osobnim i obiteljskim prilikama.

Novost je, naime, propisana obveza podnositelja zahtjeva da je uz medicinsku dokumentaciju i mišljenja dužan dostaviti i izvješće nadležnog centra za socijalnu skrb o osobnim i obiteljskim prilikama ako se odluči za promjenu spola. Ministarstvo stoga do 9. travnja preko interneta sa zainteresiranom javnošću provodi javnu raspravu.

Procjene su da u Hrvatskoj živi 200 transseksualnih osoba, odnosno onih koji smatraju kako su zarobljeni u tijelu suprotnog spola. U svijetu se pak, prema nekim procjenama, na 18 tisuća rođene djece rađa jedno sa sindromom spolne disforije. Spomenuti pravilnik na snagu je stupio u studenom prošle godine. Njime je propisana obveza podnositelja zahtjeva da je uz medicinsku dokumentaciju i mišljenja, dužan dostaviti i Izvješće nadležnog centra za socijalnu skrb o osobnim i obiteljskim prilikama. Dakle CZSS mora podnijeti izvješće o osobnim i obiteljskim prilikama, a u svrhu donošenja mišljenja Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu. Svi podaci i informacije, uključujući identitet podnositelja zahtjeva smatraju se profesionalnom tajnom.

S obzirom na to da je ta obveza novijeg datuma trenutačno ne raspolažemo podatkom koliko je osoba do sada promijenilo spol, kazali su nam u Ministarstvu.

Stoga smo odgovor na ovo pitanje pokušali doznati u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ujedno smo pitali i koliko je osoba do sada promijenilo spol na račun HZZO-a. Naime, unatrag nekoliko godina spominjalo se kako je u Hrvatskoj spol na taj način promijenilo njih 28 u, kako je tada rečeno, posljednjih desetak godina.

- U evidenciji postupaka HZZO-a trenutno ne postoji ugovoren dijagnostičko-terapijski postupak pod imenom “promjena spola”, osobito s obzirom na činjenicu da je riječ o složenom dijagnostičkom i terapijskom procesu u nadležnosti više medicinskih specijalnosti i subspecijalnosti. HZZO zasigurno pokriva troškove hormonalne terapije ako je ta terapija medicinski indicirana od liječnika specijalista. Pacijenti koji su krenuli u postupak spolne tranzicije na teret obveznog osiguranja mogu dobiti potrebnu psihološku podršku te obaviti postupke iz djelatnosti endokrinologije. Posljednja faza u promjeni spola, kirurška promjena spolnih obilježja, za sada formalno ne postoji u evidenciji postupaka. Stoga, možemo reći da je na teret HZZO-a određeni broj osoba zasigurno započeo proces tranzicije spola (faza hormonalne terapije i psihološka podrška), no nemamo podatak o kirurškoj promjeni spolnih obilježja - napominju u HZZO-u.