ŽUPANJA – Vraća li se žirovanje u slavonske šume i je li na pomolu povratak tradicionalanog načina uzgoja crne slavonske svinje kao dio identiteta Slavonije i Hrvatske, odlučit će Ministarstvo poljoprivrede. Inicijativu je pokrenula Udruga uzgajivača crne slavonske svinje jer je to jedini način da se očuva ova hrvatska autohtona pasmina svinja. Već godinama je uzgajivačima zabranjen ulazak u šumu gdje su se svinje hranile žirom, što je njihovo prirodno stanište, no Hrvatske šume iskorijenile su žirovanje i uzgajivače potjerale iz šume. Uzgoj fajferice mora biti isključivo vezan uz pašnjake jer se inzistira na tome da svinje budu na otvorenom, u prirodnim uvjetima, a problem je što u selima pašnjaka nema. Članovi Udruge, doznajemo od dopredsjednika Pave Barića, ovih će se dana sastati u Babinoj Gredi, pozvat će i svinjogojce iz drugih županija da im se priključe u borbi za ostvarenje cilja.

- Od Ministarstva poljoprivrede tražit ćemo da nam omogući zakup rubnih djelova šume koje ćemo u dogovoru sa šumarijom ograditi i svinje odvojiti od divljih. Vjerujemo da će nam udovoljiti s obzirom na značaj i potrebu očuvanja ove autohtone pasmine, što bi i državi trebao biti interes - kaže Barić. Žirovanje je bilo stoljetna tradicija u spačvanskim šumama. Nakon što je u ožujku 2007. godine u šumi kod Vrbanje pronađena uginula svinja za koju se tvrdilo da je zaražena svinjskom kugom, Ministarstvo poljoprivrede naredilo je izvođenje svih domaćih svinja iz šume opravdavajući se kako je Zakonom o šumama zabranjeno držanje svinja u šumskim predjelima koji za to nisu predviđeni, a riječ je uglavnom o lovištima. Uzgajivači su tvrdili da je priča „namještena“ kako bi poslužila kao izlika da ih se potjera van.

- Sve se to radi zbog interesa pojedinaca koji žele imati vlastita lovišta, a mi im smetamo jer vidimo što i kako rade i zato nas se žele riješiti - poručivali su tada svinjogojci pitajući se zbog čega se i u Hrvatskoj ne potiče takav način uzgoja svinja koji je na zapadu vrlo unosan jer je takvo meso na cijeni i traženo.

- Španjolska regija veličine Hrvatske ima žirovanje i brendirali su svoju svinju, na temelju toga pokrenuli su turizam i cijeli taj kraj sada jako dobro živi. Mi smo u nas to zabranili radi određenih lobija, da bi pojedinci iskoristili hrvatske šume i za privatna druženja u zakup uzeli lovišta po mizernim cijenama. Mi ne tražimo da svinje držimo usred šume, ali u rubnim dijelovima uz naselja, uz kontroliranu ogradu, ne vidim razloga zašto ne možemo žirovati svinje? To bi oživilo ovaj kraj, pokrenulo turizam i gospodarstvo - kaže Barić.

Povratak svinja u šumu za uzgajivača fajferice Antuna Golubovića iz Đurića bilo bi, kaže, ostvarenje životnog sna. To je, kaže, tradicija koja je održavala ovaj dio Slavonije i njezinim bi se povratkom uspjelo dio mladih zadržati na selu.

- Živim za taj dan, a povratak žirovanju značio bi uspjeh u borbi Davida protiv Golijata - kaže. Takav način uzgoja je ekološki prihvatljiv, osigurava prirodne uvjete držanja svinja, ne zahtijeva izgradnju modernih farmi i velike troškove. Kretanje po šumskim površinama pozitivno utječe na zdravlje svinja i kvalitetu mesa koje tada može postići veću cijenu. To bi dovelo do povećanja konkurentnosti na tržištu i razvoja malih obiteljskih gospodarstava. A razvoj ruralnih područja uz mogućnost proizvodnje visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda temelj je ekonomskog napretka određenog područja. Golubović napominje da bi od toga i šumarija imala koristi jer svinje su besplatni kopači, radile bi kultivaciju šume i djelatnici šumarije ne bi je morali traktorima tarupirati svake godine. Naglašava da bi svinje u šumi morale biti ograđene, što bi za uzgajivače bila malo veća investicija, ali za nekoliko bi se godina isplatila. Postoji mogućnost i povlačenja europskih sredstava iz Programa ruralnog razvoja. Njemu bi za stotinjak svinja bila potrebna površina od oko 20 hektara jer nije dobro imati previše svinja na maloj površini kako ne bi devastirale šumu.