Poznata kao žestoka kritičarka politike Vlade prema agraru, ali vrlo aktivna sudionica niza rasprava u Europskom parlamentu oko društveno-političkih pitanja kako u EU tako i u Hrvatskoj, HSS-ovka Marijana Petir u razgovoru za Glas Slavonije prokomentirala je niz aktualnih pitanja.

Kako biste ukratko ocijenili svoj dosadašnji europski zastupnički rad?

- Na početku mog mandata svi su mi govorili da kao zastupnica tako male zemlje kao što je Hrvatska neću imati mogućnost utjecati na proces odlučivanja. To se pokazalo netočnim jer sam se kao članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj uspjela izboriti da se obeštećenje za poljoprivrednike zbog ruskog embarga osigura osim za proizvođače jabuka i za naše proizvođače mandarina, a posebno me raduje što sam Europsku komisiju i Europski parlament uvjerila da je potrebno promijeniti kriterije koji su Hrvatskoj priječili da koristi novac iz EU predviđen za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama. U situaciji kada prema procjenama 10.000 školske djece u Hrvatskoj gladuje jer im roditelji ne mogu priuštiti obrok u školi, ta su sredstva prijeko potrebna, no sada je na redu ministar Jakovina da taj program podupre na Vijeću, te se zbog tih 10.000 gladne djece nadam da ovaj put neće zakasniti, kao što je zakasnio s Programom ruralnog razvoja, ili kad nije na vrijeme poslao zahtjev za odštetu hrvatskih poljoprivrednika zbog ruskog embarga. Nije tajna da ministra Jakovinu često moram javno podsjećati na njegove obveze u nadi da će se napokon pokrenuti i početi raditi posao za koji ga plaćaju hrvatski građani.

Iz tzv. europske perspektive, kako se gleda na Hrvatsku sad kad je naša zemlja skoro dvije godine ravnopravna članica EU?

- Da sam ja građanka neke druge zemlje članice, bila bih uistinu zbunjena, kao što su zbunjeni mnogi koje sam u Bruxellesu upoznala. Zbunjeni su jer im nije jasno kako je moguće da se zemlja takvih prirodnih i ljudskih potencijala nikako ne može pokrenuti naprijed, nego stalno tone. Ulaskom u Europsku uniju otvorene su nam brojne prilike, zašto ih još ne koristimo u dovoljnoj mjeri, pitanje je na koje odgovor mora dati ova vlada. Međutim, budući da Vlada smatra da radi dobro, iako je stvarnost drukčija, bojim se da u tom slučaju nema mjesta nadi da će se taj trend preokrenuti. Prvo bi trebalo priznati da je nešto pogrešno napravljeno, da bi se pogreška mogla popraviti, a ova vlada dosad nije pokazala sposobnost realnog sagledavanja svojih poteza i njihovih posljedica na život hrvatskih građana. Uzmimo samo primjer Programa ruralnog razvoja, koji je prevažan za hrvatske poljoprivrednike, ali i za jedinice lokalne samouprave, koje bi kroz njega mogle doći do sredstava potrebnih za gradnju cesta, vrtića, vodovoda, kanalizacija i sl. Taj je program Europska komisija ministru Jakovini pet puta vraćala na doradu, a posljedica toga je da Program još nije usvojen te Hrvatska uvelike kasni, na što je upozorio i povjerenik Hogan. A to je za hrvatske poljoprivrednike jako loše jer bi mogli ostati bez 320 milijuna eura, koliko je ove godine namijenjeno za taj program za Hrvatsku i koji su im zadnja slamka spasa.

Skupa s Albertom Dessom posjetili ste nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva na području Osječko-baranjske i Brodsko-posavske županije?

- Ja sam dobro upoznata sa stanjem na hrvatskom selu, no željela sam da i kolega Dess, obilazeći imanja naših OPG-ovaca, dobije priliku vidjeti sve strane hrvatske poljoprivrede. Od uspješnih gospodarstava koja se u ovom trenutku jedva nose s problemima s kojima su suočena, do poljoprivrednika koji su startali odlično, a danas ne znaju kako će platiti sljedeću ratu kredita ili komu će prodati svoj proizvod. Jedinstveni zaključak je da je to posljedica nekonzistentne politike Vlade i Ministarstva budući da su izostali strateški i državnički potezi. Hrvatski poljoprivredni proizvođači prepušteni su na milost i nemilost trgovačkim lobijima. Primjerice, hrvatski stočari u ovom trenutku nisu u mogućnosti prodati svoju stoku, a na policama hrvatskih trgovina nudi se uvezeno meso. Svinjetina stara i po nekoliko godina završava u kobasicama koje nam serviraju neki trgovački lanci i mlijeko u prahu koje se prodaje kao svježe nisu usamljeni primjeri protuzakonitih aktivnosti i nepoštene trgovačke prakse koja se događa u Hrvatskoj. Rajčica koja može mjesecima stajati u hladnjaku ili jabuke koje izgledaju kao iz bajke o Snjeguljici ne bih preporučila. Ja i dalje tvrdim da je domaće bolje i kvalitetnije. Dok uvoz raste, naše selo propada, a kada poljoprivrednik uspije prodati svoju robu, novac čeka 150 dana. To su zaista veliki problemi koji muče hrvatske poljoprivrednike te se o tome razgovaralo na imanjima koja smo obilazili i smatram da je zastupnik Albert Dess, koji je i koordinator Europske pučke stranke (EPP) u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, stekao dobar uvid u to u kakvim uvjetima žive i rade hrvatski poljoprivrednici.

Žestoki ste kritičar Milanovićeve vlade, a posebno ministra Jakovine. Što mu najviše zamjerate?

- Ne kritiziram ministra Jakovinu zbog skupljanja 'političkih bodova', kako on moja upozorenja često kvalificira da bi im umanjio težinu, već zbog njegovih propusta, neznanja, nemara ili možda čak i interesa zbog kojih hrvatsko selo evidentno propada. O razlozima zašto vodi takvu politiku prema hrvatskom selu mogu samo nagađati, međutim činjenice govore za sebe. Od 2010. do 2014. godine nestalo je 45.000 OPG-ova, a to znači da je gotovo 200.000 ljudi u ruralnom području ostalo bez izvora egzistencije. Preostali se bore s kreditima u švicarcima, a većini je nepoštena trgovačka praksa kamen oko vrata. Kolika je nebriga za poljoprivrednike govori i to da im Ovršni zakon ne omogućava zaštićeni račun na koji bi se isplaćivale potpore. Dokaz je to diskriminacije kojoj su poljoprivrednici izloženi kao i nebrige aktualne vlasti za hrvatsko selo, zbog čega je ipak najodgovorniji resorni ministar Jakovina. Odgovoran je i premijer Milanović, budući da ga je već odavno trebao smijeniti, a to nije učinio te je time i sam postao odgovoran za katastrofalnu situaciju u kojoj se danas nalazi hrvatsko selo. Primjer Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazuje da se pogoduje interesu velikih tvrtki te da mala obiteljska gospodarstva i lokalno stanovništvo ostaju bez zemljišta. Znači li to da ministar Jakovina u zadnjoj godini svog neuspješnog mandata već traži novo radno mjesto pa zato poljoprivrednu politiku vodi u interesu velikih? Malim OPG-ovima i mladim poljoprivrednicima treba omogućiti kupnju poljoprivrednog zemljišta jer bez zemlje ne mogu razvijati proizvodnju i proizvoditi hranu, uvjete na tržištu treba prilagoditi uvjetima koji vladaju u EU, a s bankama treba dogovoriti povoljnije uvjete kreditiranja. Posebno je važno dokinuti nepoštenu trgovačku praksu i provoditi potrebne kontrole budući da samodostatnost u proizvodnji hrane mora biti strateški nacionalni interes.

Vrlo ste aktivni u mnogim područjima, često održavate konferencije u svezi s mnogim pitanjima. Što biste istaknuli kao posebno važno, a o čemu se u Hrvatskoj nedovoljno priča...?

- Nažalost, svjedoci smo depopulacije koja sve više uzima maha. Uz to, sve više mladih odlazi u druge države u potrazi za poslom jer ne vidi budućnosti u svojoj zemlji. Budućnost treba izgraditi, za to su potrebni snovi i ideali, svojstveni upravo mladim ljudima. Ako izgubimo mlade, a i djece se sve manje rađa, izgubit ćemo budućnost. Budući da su mladi specifična skupina na tržištu rada jer im nedostaje radno iskustvo i praktične vještine, vrlo su ranjivi te im prijeti dugotrajna nezaposlenost. S druge, pak, strane poslodavcima je iskustvo ključno, ali ga sami nerado pružaju te se stvara krug koji dovodi do dugotrajne nezaposlenosti mladih koji bez radnog iskustva ne mogu naći posao, a nemaju ga gdje steći. Tako je nažalost danas u Hrvatskoj svaka treća mlada osoba nezaposlena. Stoga sam pozdravila odluku Europske komisije o Inicijativi za mlade koja omogućuje da se milijarda eura iz proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih stavi na raspolaganje već ove godine, čime će se do 30 puta povećati pretfinanciranje koje države članice primaju za poticanje zapošljavanja mladih. Europa je tom odlukom poslala jasan signal da je pitanje nezaposlenosti mladih prioritet te da želi poduprijeti aktivnosti država članica za vraćanje mladih na posao ili u obrazovni sustav, odnosno njihovo uključivanje u programe osposobljavanja. Nadam se da će i Hrvatska iskoristiti mogućnosti koje se u odnosu na zapošljavanje mladih nude. Što se tiče položaja žena u ruralnom području, poznato je da su one okosnice obitelji, da naporno rade na polju, u staji, kod kuće. Nerijetko za to nisu plaćene jer je njihov posao donositeljima odluka 'nevidljiv', nemaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje, nemaju vlasništvo nad zemljom ili nekretninama, a kada ostare, nemaju ni mirovinu ili im iznosi bijednih 500-tinjak kuna. Zato sam zatražila od hrvatskih vlasti da uvedu instituciju minimalne mirovine od 1850 kuna, a na europskoj razini se konstantno zauzimam kao članica Odbora za ženska prava da se osigura poboljšanje položaja žena u ruralnom području.

Kakvo je stanje u vašoj stranci, HSS-u? Sprema li se HSS za parlamentarne izbore, samostalno ili u nekoj koaliciji? Ankete baš ne ulijevaju optimizam glede prelaska izbornog praga...

- HSS je potpisao strateški sporazum o zajedničkom izlasku na izbore s HDZ-om i ostalim koalicijskim partnerima. Zajednički smo pobijedili na izborima za Europski parlament, na izborima za predsjednicu Republike Hrvatske, a pobijedit ćemo i na parlamentarnim izborima. Vjerujem da je to dobar put koji Hrvatskoj nudi izlazak iz krize i koji će osigurati dostojan život hrvatskih građanima. Da bi se taj cilj ostvario, svi partneri moraju preuzeti odgovornost i vjerodostojno raditi na njegovu ostvarenju. HSS je spreman, imamo ljude koji znaju i žele raditi za dobro Hrvatske i njezinih građana, a i sve ankete pokazuju da ćemo pobijediti s našim koalicijskim partnerima. Premda, jedina anketa kojoj potpuno vjerujem su izbori.