PROF.DR.SC. ŽELJKO TURKALJ
U povodu objavljivanja prvog broja Sveučilišnog glasnika, s prof. dr. sc. Željkom Turkaljem, rektorom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, razgovarali smo o različitim temama: aktualnoj situaciji na Sveučilištu i u hrvatskom visokom školstvu, kvaliteti studiranja, položaju studenata i drugome.
Kada biste nekome neupućenome ukratko trebali predstaviti Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera i grad Osijek u tom kontekstu, što biste mu podastrli kao najvažnije informacije?
- Kao prvo, naglasio bih kako visokoškolsko obrazovanje u Osijeku nije započelo s formalnim osnutkom Sveučilišta, već ono u kontinuitetu postoji više od tri stoljeća. To se samo u organizacijskoj formi potvrdilo najprije osnivanjem prvih fakulteta u Osijeku krajem 50-ih godina prošloga stoljeća, kada su s radom započeli Ekonomski i Poljoprivredni, a ubrzo i Pedagoški fakultet, da bismo ove godine nizom programa, počevši od svibnja, obilježavali punih 40 godina postojanja Sveučilišta. Ova obljetnica dokaz je kvalitete i da je Sveučilište postalo integralni dio grada Osijeka. Dakle, posebno bih istaknuo tradiciju iz koje osječko sveučilište izvire. Osijek je grad nobelovaca Ladislava Ružičke i Vladimira Preloga koji su upravo ovdje pohađali školu. Osijek je grad oskarovca, to je filmski producent Branko Lustig. Nadalje, Osijek je grad akademika. Recimo, mnogi i ne znaju da je iz Osijeka poteklo više od 50 članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. K tome, Osijek je grad olimpijskih pobjednika, šest ili sedam nositelja olimpijskih odličja bilo je ili jesu studenti našeg sveučilišta, na što smo iznimno ponosni. Osijek je grad mladosti, sveučilišni grad koji ima najveći udio studenata u ukupnom broju stanovnika, gotovo 20 %. Grad Osijek, dakle, ima dugu tradiciju u kulturi, umjetnosti i obrazovanju pa time pruža visoku kvalitetu edukacije i života koju svaki student može poželjeti.
Kako biste ocijenili aktualnu situaciju na osječkom sveučilištu, s naglaskom na ponudu fakulteta i sveučilišnih studija te kvalitetu nastave i uspješnost studiranja?
- Ocijenio bih je zadovoljavajućom, s tim da, naravno, uvijek može bolje. Osječko sveučilište, po broju studenata i broju studija i programa koji se izvode, pripada u rang srednje velikih europskih sveučilišnih centara. Čini ga ukupno 18 sastavnica, 17 znanstveno-nastavnih i umjetničkih, odnosno fakulteta, odjela i Umjetnička akademija te, kao 18., Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Tome valja dodati, naravno, i Studentski centar u Osijeku. Njima su praktički obuhvaćena sva polja koja mogu pružiti adekvatno obrazovanje za sve ono za što pretpostavljamo da postoji potražnja na tržištu radne snage, u područjima društvenih, humanističkih, tehničkih, biomedicinskih i umjetničkih znanosti. Naravno, sve ove sastavnice nemaju jednako dugu tradiciju i nisu imale iste uvjete nastajanja. Zato ne možemo reći da sve imaju jednako bogato iskustvo i visoku kvalitetu, ali siguran sam da će ih steći u idućim godinama i desetljećima. Oni fakulteti koji su bili temelj osječkog sveučilišta prije četiri ili pet desetljeća, s već stečenom reputacijom na domaćoj i međunarodnoj sceni, predstavljaju jamac i zalog uspješnosti u stvaranju novih diplomiranih studenata.
Da rezimiramo - zbog čega bi neki student trebao izabrati baš osječko sveučilište kao poželjno mjesto za studiranje?
- U svakom slučaju, ono što sam već napomenuo, Osijek predstavlja izuzetno atraktivno mjesto za studiranje, ne samo zbog postojanja većeg broja studijskih programa koje se može pohađati nego i zbog iznimno zanimljive povijesne, kulturne i umjetničke slike koju Osijek kao grad pruža. S druge strane, ne smijemo zanemariti ni gospodarski aspekt jer Osijek prema različitim statistikama pripada skupini jeftinijih gradova za život. I to je svakako dobar razlog, uz neprijepornu kvalitetu studijskih programa, što studenti biraju naš grad kao poželjno mjesto za studiranje.
Koliko ste zadovoljni pozicijom osječkog sveučilišta u hrvatskom visokom školstvu? Što biste eventualno voljeli poboljšati?
- Naše sveučilište pripada u red starijih hrvatskih visokih učilišta i ima relativno dobru poziciju u okviru nacionalnog obrazovnog prostora. Željeli bismo, naravno, taj položaj i poboljšati kroz podizanje kvalitete, prije svega studentskog standarda, boljeg smještaja i prehrane, ali i razvijanja novih programa koji bi bili atraktivniji studentima i poslovnom okruženju. U tom smjeru već poduzimamo konkretne korake, o kojima će više biti riječi idućih mjeseci.
Jeste li zadovoljni prepoznatljivošću osječkog sveučilišta u inozemstvu i programom međunarodne razmjene nastavnika i studenata? Koji studenti i nastavnici najviše gravitiraju Osijeku kao mjestu stalnog ili privremenog studiranja / usavršavanja?
- Uspjeli smo postići nešto što je bio i dio programa nove uprave osječkog sveučilišta, koja je preuzela vodstvo prije godinu i pol. Dakle, Sveučilište smo uspjeli učiniti prepoznatljivijim, ne samo u bližem, nego i širem međunarodnom okruženju. Tako mogu sa zadovoljstvom istaknuti da smo se od ove godine prvi put kao sveučilište našli na jednoj od rang-lista koje prate pozicioniranje visokih učilišta. Našli smo se među 10 % najboljih u svijetu, što je ogroman uspjeh, ako uzmemo u obzir ukupan broj sveučilišta koja se prate i promatraju. Da dobro kotiramo i u Hrvatskoj dokazuje struktura osječkih studenata. Od ukupnog broja, oko 19 tisuća studenata, tek četvrtina je iz Osijeka i bližeg okruženja, a ostali su većinom s područja cijele Hrvatske, a manjim dijelom iz inozemstva, prije svega Bosne i Hercegovine, zbog velike etničke hrvatske enklave koja se tamo nalazi. Imamo i studente s prostora cijele bivše države, nešto i iz drugih europskih zemalja i izvan Europe. Dosta studenata i nastavnika dolazi nam redovito na međunarodnu razmjenu u sklopu programa Erasmus i drugih projekata.
Koje biste još projekte ili poteze vodstva osječkog sveučilišta izdvojili u proteklih gotovo godinu i pol svojeg rektorskog mandata?
- Uz međunarodnu prepoznatljivost, kao prioritet smo si zacrtali da osječko sveučilište postane konkurentno u svojem okruženju pa su i projekti koji su razvijani, usmjereni upravo prema tom cilju. Jedna od prvih stvari koje smo pokrenuli jest razvoj nekoliko centara kvalitete. Primjerice, već uvelike djeluju Centar za kvalitetu i Centar za istraživanje rada i života Josipa Jurja Strossmayera, a u dovršetku su postupci za osnivanje Centra za stručne studije i Centra za cjeloživotno obrazovanje. S druge strane, nastojali smo proširiti djelovanje našeg sveučilišta na šire područje Hrvatske i stoga smo u Istri pokrenuli urede za studij, cjeloživotno obrazovanje i znanstveno-istraživački rad. U tom smislu sklopili smo ugovore sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i s Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču. U planu nam je da tijekom ove godine otvorimo još nekoliko takvih ureda, kako bismo praktički mogli programe koje razvijamo na našem sveučilištu ponuditi i na daleko širem tržištu.
Smatrate li da je osječka akademska zajednica u dovoljnoj mjeri uključena u svoje okruženje, posebice na kulturnoj i gospodarskoj razini?
- Na gradskoj i županijskoj razini, posebno unatrag posljednjih godinu dana, već sudjelujemo u realizaciji različitih projekata. Čak smo osnovali nekoliko tzv. spin-off tvrtki koje će poslužiti za provedbu projekata financiranih od strane Europske unije. Između ostaloga, prije nekoliko mjeseci zajedno s Gradom Osijekom, uz djelomično financiranje od strane EU-a, osnovali smo tvrtku Održivi razvoj d. o. o., a ona je nužna za nastavak izgradnje energetskog postrojenja, za koje je Grad već osigurao prostor u industrijskoj zoni. Dakle, suradnja je korektna, no smatramo kako bi ona mogla biti i značajnija. Mi nastojimo to poboljšati i proširiti mogućnosti i usluge koje trenutačno imamo prema našem bližem poslovnom i društvenom okruženju
Kako se razvija veliki projekt sveučilišnog kampusa? Postoje li neke veće izmjene u projektu, i koje?
- Projekt sveučilišnog kampusa nastavlja se prema zacrtanom planu, uz neke izmjene. Upravo se dovršava zgrada Građevinskog fakulteta i očekujemo da ćemo je do početka sljedeće akademske godine otvoriti i svečano predati na uporabu Građevini. Nedavno su Senat i Gradsko vijeće usvojili određene izmjene Urbanističkog plana uređenja kampusa, koje su bile nužne kako bismo neke sadržaje mogli razmjestiti na kvalitetniji način nego što je bilo zamišljeno u prvotnim rješenjima. Tako su, recimo, drukčije pozicionirane lokacije Pravnog, Elektrotehničkog i Prehrambeno-tehnološkog fakulteta unutar kampusa. U tijeku su arheološka iskapanja i, čim budu završena, pristupit će se izradi projektne dokumentacije za sva tri objekta.
Izdvojite neke prioritetne projekte i programe u budućem razvoju osječkog sveučilišta.
- Neke stvari već sam najavio, no izdvojit ću još jednu. Svakako planiramo još više kod studenata poticati razvoj njihova interaktivnog odnosa prema studiju, a što se treba očitovati upravo kroz studentsku inovativnost i kreativnost. Najbolji primjer mogao se vidjeti jesenas na nedavnoj manifestaciji "Budi uzor – INOVA", gdje se pokazalo da je od preko 540 inovacija, više od polovine poticalo od istraživača s našeg sveučilišta, ne samo nastavnika i stručnih suradnika nego i samih studenata. Neki su dobili i vrlo visoka priznanja za svoj rad, a to želimo razvijati još više.
Tomislav LEVAK
U hotelu Mursa 250 ležajeva za studente
Jedan od javnosti najzanimljivijih projekata osječkog sveučilišta jest planirano preuzimanje i prenamjena sada napuštenog hotela Mursa u studentski dom. Kolika je njegova važnost za osječko sveučilište, posebno za studente?
l Velika, posebice u situaciji kada nam nedostaje smještajnih kapaciteta za nedomicilne studente. Posljednjih mjeseci pokušavamo razriješiti složene vlasničke i korisničke odnose između države, tvrtke u stečaju koja je formalno još vlasnik hotela i nas. Kao što je poznato, ponuđeno nam je da se dug, koji resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima prema osječkom sveučilištu, namiri prebacivanjem hotela Mursa u naše vlasništvo i prenamjenom u studentski dom. Time bismo dobili 250 novih ležajeva za studente i nadamo se da će biti na raspolaganju već početkom iduće akademske godine 2015./2016.
Najveći je problem financiranje obrazovanja
Molim vas, detektirajte najveće probleme s kojima se danas susreće visoko školstvo, pa tako i osječko sveučilište. Na koji način biste ih eventualno riješili?
l Definitivno već više godina najveći je problem financiranje ne samo visokog obrazovanja nego i obrazovanja u cjelini. Često se napominje i u sredstvima javnog informiranja kako je Hrvatska pri dnu zemalja članica EU-a po izdvajanjima za obrazovanje, posebice za visoko školstvo. Te restrikcije osjećamo već niz godina i najviše se odražavaju na nemogućnost zapošljavanja novih kadrova. Da bismo postigli veću kvalitetu obrazovnog sustava, nužno je, kao prvo, pomlađivanje znanstveno-nastavnog kadra, a potom i povećanje broja onih koji sudjeluju u nastavi. Čest je prigovor da imamo vrlo nepovoljan odnos broja nastavnika i studenata, što je jedan od razloga možebitnog nepostizanja veće kvalitete studiranja.
Sveučilišni glasnik – pravi potez
Kako vam se sviđa ideja o pokretanju Sveučilišnog glasnika?
l Ideja je izvrsna i odlično se nastavlja na naš prošlogodišnji projekt, kada smo na službenoj internetskoj stranici Sveučilišta pokrenuli "University News", s osnovnim vijestima iz osječke akademske zajednice. Sveučilišni glasnik je pravi potez i mjesečna tiskovina kakva već godinama nedostaje osječkom sveučilištu. To je odlična platforma za promociju sveučilišne, fakultetske i studentske izvrsnosti i projekata, a što je najvažnije, bit će dostupna svima i u digitalnom obliku. Također, to je upravo primjer suradnje Sveučilišta i lokalne sredine, u ovom slučaju Glasa Slavonije kao vodećeg regionalnog dnevnog lista.