Vezani članci
ŠTO JE KRIZA VEĆA, ŠANSE ZA MASOVNE PROSVJEDE SVE SU MANJE
Svaki je peti hrvatski građanin siromašan, na što upućuje stopa rizika od siromaštva od gotovo 20 posto, upozorila je nedavno Hrvatska mreža protiv siromaštva čiji potpredsjednik i predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković ističe da siromaštvo nije samo materijalna, nego višestruka prikraćenost osobe i vuče je na društvene margine, u diskriminaciju.
S obzirom na broj od 4,28 milijuna stanovnika, to znači da u siromaštvu ili u rizičnosti od njega živi čak 840.000 građana. Kada se govori o socijalnoj “rendgenskoj snimci” Hrvatske, niz je poražavajućih podataka koji upućuju na njegovu težinu, čineći sve više skupina građana socijalno rizičnima i potencijalnim socijalnim “bombama”. Bez posla je 327.005 osoba. Usporedbe radi, riječ je o gotovo dva Splita. Nasuprot toj brojci, slobodnih radnih mjesta tek je 14.304, grad nešto veći od omanje Županje.
Za gospodarstvo, realni sektor i dalje poražavajući podaci – od 14.304 trenutno slobodnih radnih mjesta najviše ih se – 1375 traži za uslužne djelatnosti. Socijalnu sliku zatamnjuje i brojka od 41.200 radnika koji ne primaju plaću. Poslodavci koji ih ne isplaćuju, trenutno ih je 9800, na javno objavljenoj su listi srama, no obrazi im se ne crvene – lista je sve duža, a startala je u srpnju s oko 7000 neisplatitelja plaća. Nadalje, 80.500 radnika radi za minimalnu plaću od mizernih 2400 kuna neto.
Zabrinjavajuća je i vojska blokiranih od 320.920 građana. Stanovništvo je to tri Osijeka, a njihov dug je 31,06 milijardi kuna.
Više od 40 posto kredita neotplativo
Potencijalna socijalna bomba je i 60.000 građana s kreditima u švicarskim francima.
– Prema HNB-u, riječ je o dugu od 27 milijardi kuna, a navodno je neotplativo čak 19 % kredita. Procjene su da bi se uskoro broj neotplativih kredita mogao povećati na više od 40 %. Da vam izostane samo jedna plaća, nije li odmah neotplativ?! Jer banke će vam blokirati račun, nećete moći platiti režije, kupiti hranu i drugo. Ulazite u zonu dužnika koja se nikada neće riješiti dugova. A tim kreditom samo ste rješavali pravo na dom, a sada smo svih nas 60.000 potencijalno socijalni slučajevi. Najogavnija je stvar kada se kaže da su ti krediti uzeti za jahte, vile, a vi ste samo rješavali krov nad glavom - kaže Jurica Dobrinić, koordinator pravno-ekonomskog tima u udruzi Franak.
Zabrinjavaju i sve učestalije deložacije. Bivši predsjednički kandidat Ivan Vilibor Sinčić kaže da Živi zid u prosjeku mjesečno izlazi na šest deložacija.
– Samo u jednom danu, 18. ožujka, na Trešnjevci će biti odjednom 20 deložacija - kaže Sinčić.
Ovršenici, kaže, u pravilu postaju socijalni slučajevi.
– Tek rijetki se snađu kod rodbine, kao podstanari, odlaze izvan zemle. Živi zid trudi se naći im neki smještaj, no ima i slučajeva odlazaka u beskućništvo. Hodam ulicom i priđu mi ljudi i kažu: Deložiran sam, na ulici sam. Dio tih ljudi, tiha većina, nema hrabrosti tražiti neko rješenje na način da će ući u praznu zgradu. Ne želi zvati drugog u pomoć i miri se sa sudbinom - kaže Sinčić, koji ne vjeruje da će zakon o osobnom bankrotu smanjiti broj deložacija, nego da će ih samo odgoditi do iza parlamentarnih izbora.
Nadalje, čak 115.000 hrvatskih građana prima neki oblik socijalne pomoći.
Strah od pada zaposlenosti
Nadalje, omjer broja umirovljenika i zaposlenih sve je neizdržljiviji, i sada je 1 : 1,13.
“Podaci HZMO-a pokazuju da je na dan 31. siječnja 2015. u RH bilo ukupno 1.387.337 osiguranika. Za usporedbu, u istom mjesecu 2014. broj osiguranika je bio 1.391.288, dakle za 2,8 promila više u odnosu na siječanj 2015. Ukupan broj korisnika mirovina na dan 31. siječnja 2015. bio je 1.223.553”, ističu u HZMO-u.
No, u desetak županija broj umirovljenika već je premašio broj zaposlenih, među kojima su četiri slavonske, pa je na istoku Hrvatske već sada 7000 umirovljenika više nego onih koji mirovine trebaju zaraditi.
Prosječna mirovina iznosi 2307 kuna, no brojni umirovljenici poručuju da životare i od mirovine manje od 2000 kuna. Podatak DZS-a da je prosječna netoplaća 5716 kuna zvuči i više nego solidno, no ljuti radništvo koje tvrdi da je “statistika jedno, a život drugo”. Primjerice, u Đakovu većina radnika živi od minimalca ili plaće od 3000 do 3500 kuna.
Suzana ŽUPAN
NA BUBNJU 1997 NEKRETNINA
Prema HGK-ovom Očevidniku nekretnina, a riječ je samo o onima za koje je utvrđen datum javne dražbe, na bubnju je trenutno 1997 nekretnina, od čega je u 1680 slučajeva riječ o nekretninama pod ovrhom, dok je preostalih 317 nekretnina iz stečaja. Na bubnju završavaju kuće, stanovi, poslovni prostori, oranice, šume, voćnjaci, vikendice, gospodarske zgrade i ekonomska dvorišta. Samo u Osječkoj županiji na bubnju je 160 nekretnina, u Požeškoj 42, Virovitičkoj 50, Vukovarskoj 128, a u Brodskoj 64 nekretnine.
Odobrena 3044 zahtjeva za otpis duga
Od 2. veljače najugroženiji građani pohrlili su u poslovnice Fine da im država, banke, teleoperateri, lokalna zajednica... otpišu dugove, u visini do 35.000 kuna. Do 10. ožujka, podaci su Fine, na njezinim šalterima izdano je ukupno 21.680 pregleda duga. Zadovoljava li kriterije za oprost duga provjerilo je 22.878 građana, dok je u Registru otpisa duga do 10. ožujka evidentirano 4944 zahtjeva, od čega ih je odobreno 3044.
221 MULTIMILIJUNAŠ
Nasuprot sve većem broju građana koji su već postali socijala ili će ih krediti, ovrhe, mizerne plaće i mirovine odvesti u to, nalaze se oni koji gomilaju bogatstvo. Prema godišnjem izvješću međunarodne agencije Knight Frank, Hrvatska je od lani bogatija za jednog multimilijunaša više pa ih je sada 221. Od tog broja 22 najbogatije obitelji posjeduju imovinu veću od 100 milijuna USD, tj. najmanje 700 milijuna kuna. Broj multimilijunaša u RH proteklih godina raste. Također, nasuprot socijalno sve ugroženijim građanima je i podatak o tome da godišnje bacamo čak 400.000 tona hrane jer ju je dosad bilo jeftinije baciti nego donirati.
840.000
građana živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva
41.200
radnika ne prima plaću
115.000
hrvatskih građana prima neki oblik socijalne pomoći