OD 1. SRPNJA VIŠE ZEMALJA EU OTVARA TRŽIŠTE RADA ZA HRVATE
Nakon ukidanja zabrane zapošljavanja doći će do još većeg iseljavanja iz Hrvatske
Objavljeno 11. ožujka, 2015.
Zabrana zapošljavanja mogla bi ostati u Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji
Vezani članci
IZ HRVATSKE U DVIJE GODINE ISELILO JEDNO ĐAKOVO
Moguće otvaranje tržišta rada u većini zemalja Europske unije za hrvatske radnike moglo bi dovesti do većeg odlaska građana u inozemstvo, posebice mladih.
Bojazan je to koju iznose sindikalci i ekonomisti s kojima smo razgovarali o ovoj temi nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izrazio nadu da će uskoro većina zemalja članica EU-a koje su privremeno uvele zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika odustati od toga. Naime, 1. srpnja navršava se dvije godine od hrvatskog ulaska u EU, čime istječe prvo dvogodišnje razdoblje u kojem su zemlje EU-a mogle uvesti zabranu zapošljavanja naših radnika. U pristupnom ugovoru predviđena je mogućnost prijelaznog razdoblja u kojemu članice EU-a mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje hrvatskih radnika prema formuli “2+3+2”. Konkretno, nakon dvije godine ova zabrana može biti produžena na tri godine, a potom i na još dvije. Zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika uvelo je 1. srpnja 2013. godine 13 država EU-a, a neslužbeno se doznaje da bi produžetak zabrane na iduće tri godine mogle zatražiti samo Njemačka, Austrija i Velika Britanija.
Ministar ne strahuje
Dr. sc. Željko Požega, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, drži da se ukidanjem zabrane zapošljavanja naših građana u većini zemalja EU možemo jedino suočiti s još većim odljevom ljudi u inozemstvo, prije svega mladih i obrazovanih ljudi s obiteljima. Podsjeća na spekulacije da se u 2014. iz naše zemlje iselilo 30 tisuća ljudi više nego što se uselilo te upozorava kako će svako daljnje povećavanje tih brojki dovesti u pitanje opstojnost hrvatskog društva i značit će mnogo veći problem od visoke nezaposlenosti ili niskog standarda stanovništva.
Međutim, ministar Mirando Mrsić na kritike o velikom egzodusu ljudi iz zemlje navodi podatke Državnog zavoda za statistiku i MUP-a, prema kojima godišnje oko 12.000 ljudi napusti Hrvatsku, a 8000 ih dođe u zemlju. Napominje kako je iz razgovora s europskim ministrima rada doznao kako malo hrvatskih državljana dobiva radne dozvole te je naveo kako je za Hrvate primjerice Luksemburg izdao samo sedam radnih dozvola, a Nizozemska 350. No, Njemačka je izdala oko 26.000 radnih dozvola, a ministar se ograđuje kako to ne znači da ih je “toliko stalno zaposlenih, nego je velik dio ondje zaposlen na sezonskim poslovima”.
Dr. sc. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije kaže kako ukidanje zabrane rada hrvatskih građana u zemljama EU-a možda donosi negativne efekte za gospodarstvo, zbog mogućnosti lakšeg odlaska građana iz zemlje, ali bi u konačnici moglo biti i dobro. Napominje kako su građani u inozemstvu svojevrsni most između Europe i Hrvatske, u smislu stjecanja i prijenosa stručnosti i organizacijskih sposobnosti kakvih u Hrvatskoj nedostaje.
Odlazak kvalificiranih
- Danas je zahvaljujući suvremenoj tehnologiji moguće biti u svakodnevnom kontaktu s ljudima koji su u inozemstvu. Ako smo pametni, kao društvo, nećemo ih izgubiti - kaže Bejaković. Ipak on drži da ukidanje zabrana neće imati prevelik utjecaj na povećani odlazak mladih iz zemlje jer su oni koji su željeli otići i prije pronašli model da to učine.
- Istina, nemamo točne podatke o tome koliko mladih doista odlazi iz Hrvatske, međutim osim liječnika i medicinskog osoblja razmjerno malo njih napušta zemlju i pronalazi posao u inozemstvu. Stanje na domaćem tržištu rada doista je loše, mogućnosti zapošljavanja su sužene, ali ne vjerujem da će veći broj mladih otići u inozemstvo jer su u pitanju velike kulturološke barijere, sigurnost, ali i s druge strane velika obiteljska solidarnost. Roditelji u velikoj mjeri pomažu djeci koja ulaze u svijet rada - podsjeća Bejaković.
Odlaska ljudi boji se predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević. Na pitanje može li odlazak sposobnih radnika povećati njihovu vrijednost na hrvatskom tržištu rada, Matijašević kaže kako bi oni i bili na “višoj cijeni” kada bi u zemlji postojali normalni uvjeti za investiranje poduzetnika i otvaranje novih radnih mjesta.
- Unatoč svih 330 tisuća nezaposlenih osoba u zemlji, kvalificirani kadar primjerice u prerađivačkoj industriji, ponajprije metalskoj, vrlo je tražen. Mnogi slučajevi dokazuju da rad u nas nije cijenjen jer je od 130 tisuća ljudi koji su izgubili radna mjesta od prosinca 2009. do danas upravo mnogo onih sposobnih i kvalificiranih koji su otišli jer se njihov rad mnogo više cijeni u inozemstvu - zaključuje Matijašević.
Igor MIKULIĆ
IZGUBLJENO 130 TISUĆA RADNOAKTIVNIH
“Ako i dalje ostane ovako negativan odnos politike prema domaćem gospodarskom potencijalu i pogodovanje uvoznim lobijima, onda bi otvaranje ovih zemalja za hrvatske radnike značilo za mnoge 'put bez povratka'. Školovani mladi sigurno bi odlazili u većem postotku nego što su to do sada činili, a takav gubitak radnoaktivnog stanovništva vrlo je negativan. Valja reći kako smo od prosinca 2009. godine izgubili više od 130 tisuća radnoaktivnih ljudi”, ističe Ozren Matijašević, predsjednik HURS-a.
ZABRANA U 13 DRŽAVA
Ulaskom Hrvatske u EU zabranu pristupu građana Hrvatske na svoje tržište rada uvelo je 13 država - Njemačka, Nizozemska, Francuska, Cipar, Grčka, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta. Prijelazno razdoblje i ograničenja nisu uveli Mađarska, Irska, Poljska, Portugal, Švedska, Rumunjska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Litva, Latvija i Estonija.
Odlazak ljudi - dvostruki gubitak
- Treba vrlo jasno reći i razbiti veliku zabludu koja se u našim medijima propagira. Naime, činjenica je da, osim rijetkih zanimanja poput liječnika, medicinskih sestara ili informatičara, zemlje EU trebaju naše mlade ljude za strukovne i manje plaćene poslove, kao niže plaćenu radnu snagu. Dakle, građani Hrvatske u pravilu su traženi za poslove konobara, kuhara, babysitera ili zidara, pri čemu degradiraju obrazovanje naših građana, a mogućnost za njihov napredak i uspjeh smanjuju na minimum. Znači u pitanju je dvostruki gubitak - s jedne strane suočavamo se s nacionalnim problemom nestanka ljudi, a s druge strane naši ljudi su u inozemstvu u prosjeku građani drugog reda - ističe dr. Željko Požega.
26
TISUĆA RADNIH DOZVOLA IZDALA JE HRVATSKIM GRAĐANIMA NJEMAČKA
NEGATIVNE
EFEKTE ISELJAVANJA OSJEĆAT ĆE PONAJVIŠE GOSPODARSTVO