Strah od švedskog jezika posve je neopravdan jer je riječ o jeziku koji nema padeže i glagoli se ne mijenjaju kroz rodove. Znanje engleskog ili njemačkog znatno olakšava učenje ovog jezika, a razina znanja B1 ili B2 hrvatskim liječnicima specijalistima omogućava da u Švedskoj dobiju radna mjesta s početnom plaćom od 30.000 kuna koja se penje i do 60.000 kuna neto, priča 25-godišnja Zrinka Gugić.

Ta je mlada pravnica iz Osijeka, jedini predstavnik za švedsku tvrtku Li-reco u ovom dijelu Hrvatske. Naime, ova mlada stručnjakinja za međunarodno pravo i doktorandica na Europskim studijima, unatoč tome što je bila jedna od najboljih studentica osječkog Pravnog fakulteta, zbog stanja na tržištu rada još nije uspjela pronaći posao u struci, pa je svoje fluentno znanje švedskog jezika odlučila iskoristiti za suradnju sa Šveđanima, i to iz Osijeka.

- Stjecajem okolnosti posjedujem znam švedski, ruski i engleski jezik, pa sam shvatila da to trebam i iskoristiti. U potrazi za poslom putem švedske burze rada stupila sam u kontakt s Lidiom Bartha i njezinom tvrtkom Li-reco, koja je u Hrvatskoj tražila zastupnika za svoju tvrtku. Ova je tvrtka u potrazi za liječnicima s područja Europske unije koji su zainteresirani za posao u Švedskoj, a iako postoje ponude za gotove sve specijalizacije, posebice su traženi radiolozi, patolozi, psihijatri, oftalmolozi i kirurzi. No, ova tvrtka ima drukčiji pristup, pa za razliku od drugih s kojima je moguće kontaktirati isključivo putem e-maila, a na učenje jezika šalju u kampove u Poljsku ili Španjolsku, ova tvrtka učenje jezika nudi u Hrvatskoj, a kontakt i sve informacije moguće je dobiti direktno - ističe Gugić.

Recimo kako Šveđani uz posao te mogućnost stručnog i znanstvenog napredovanja, nude i posao za supružnika, te pomoć u adaptaciji djeteta u vrtiću i školi, kao i besplatne daljnje tečajeve jezika.

- Nisu točne predrasude da se našim liječnicima nudi jedino posao na krajnjem sjeveru, gdje nitko ne želi ići. Svatko dobije nekoliko ponuda i može birati gdje želi ili ne želi raditi. Također treba znati i da u Švedskoj više nije tako hladno, a kakve predrasude o tamošnjoj klimi ima većina ljudi. Tako je, primjerice, u Osijeku za Novu godinu bilo minus 20 Celzijevih stupnjeva, a u Švedskoj se ove zime temperatura ni jednom nije spustila tako nisko. Što se tiče posla, dovoljno je spomenuti primjer jedne naše liječnice koja je na intervju za posao u jednoj tamošnjoj bolnici pitala koliko pacijenta prođe u 24 sata kod jednog liječnika. Oni su odgovorili kako se zna dogoditi da ih bude i 30. No, ona im je na to odgovorila: “Ja sam ih u Hrvatskoj znala imati 300 u jednom danu”, kaže Zrinka Gugić.

Inače, kolika je potražnja za radiolozima, govori i primjer da su Šveđani spremni po pitanju ove specijalizacije zapošljavati čak i liječnike iz Srbije, kojima je za rad u EU nužno isposlovati posebne radne dozvole. N. Z. Eberhard