ĐAKOVO – Nakon što smo rasprodali “obiteljsku srebrninu”, na red je došlo i ono najvrjednije u slavonskog čovjeka, zemlja. Zbog velike ponude na tržištu, a malo novca u džepovima, od prošle jeseni zamjetan je pad cijene zemlje. Đakovačka tvrtka Rehnšiber nekretnine bavi se, između ostalog, i posredovanjem pri prodaji zemlje. Njezin vlasnik Vlado Rechner potvrđuje kako je cijena zemlje pala.

– Nekada se za jutro zemlje oko Đakova moglo dobiti od tri do četiri tisuće eura, pa čak i četiri i pol. Danas je ta cijena od dvije do tri tisuće eura. Ako krenemo put Požege, što dalje od grada, cijena je još niža. Osjeti se da narod nema novca. Do prošle jeseni cijena zemlje držala se u odnosu na kuće, stanove i druge nekretnine, čije su cijene znatno prije počele padati - kaže Rechner.

I predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić potvrđuje kako je cijena zemlje niža nego prije, no dodaje i kako je ona državna “na cijeni”.

- Istina je da je cijena zemlje nešto pala u odnosu na prije. U Piškorevcima je nekada jutro koštalo 3000 eura, a sada mu je cijena oko 2500. Međutim, izračun državnog zemljišta penje se i na 40.000 kuna za hektar ovisno o tome gdje se zemlja nalazi. Postoji formula prema kojoj se računa cijena - kaže Brlošić i napominje: - Treba razlikovati početnu cijenu za prodaju državnog zemljišta i onu stvarnu. Početna cijena je od 12.000 do 15.000 kuna po hektaru. Međutim, u formulu koju sam spominjao uvrštava se početna cijena, a indeks može ići do pet puta gore.

Brlošić dodaje da ni cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta nije mala:

- Početna cijena za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta je oko 400 kuna, točnije 377 za područje grada Đakova, s tim da se ona može penjati na dvostruko viši iznos. Znači, za naš kraj je maksimalna cijena zakupa 800 kuna po hektaru na godišnjoj razini. Privatni zakup je do sto eura po jutru zemlje. Iako, na granici sa Srbijom imamo slučaj da je cijena poticaja izjednačena sa zakupom.

Kada je riječ o susjednoj Srbiji, naišli smo na zanimljivu ponudu prodaje i kupnje zemlje na jednom tamošnjem web-portalu. Cijene variraju, ali čini se kako se ondje zemlja itekako cijeni. Brojne su tako ponude gdje se hektar prodaje za 7000 eura, međutim, što je zanimljivo, još je veći broj onih koji traže zemlju koju bi kupili. Cijena, kako piše, po dogovoru. Matija Brlošić kaže kako su cijene zemlje u Srbiji slične kao i u nas, no ne i način na koji se obavlja zakup državnog poljoprivrednog zemljišta; u njih to ide – po kratkom postupku.

- U njih se zakup zemlje obavljaja javnim nadmetanjem – tko da više. Na licu mjesta se potpisuju ugovori, a ako zakupnik ne plati, sutra idu ponovno na novo nadmetanje. Nije to kao u nas u Đakovu, mi se od 2002. godine natežemo oko toga tko će dobiti zemlju. U Srbiji to riješe u 24 sata. Oni koji imaju novca - rade, oni koji nemaju - ne. Sve je to zakon potražnje i ponude - kaže Brlošić.

Kada je riječ o domaćoj poljoprivredi, dodaje Brlošić, opće je poznato da je situacija teška pa oni koji su dogovorili zakup od 100 eura po jutru sada “čupaju kosu”.

- Međutim, i to je promjenjivo. Vrijeme će pokazati jedan novi, uzlazni trend, prema mom mišljenju. Naime, poticaji bi trebali rasti. Lani je poticaj bio 1600 kuna po hektaru, a prema riječima ministra, ove bi godine trebao dosegnuti 2300 kuna. Ako se ministra može držati za riječ. Smatram da će automatski zemlja dobiti na cijeni. Kasnit će godinu dana, ali će ići gore i vlasnici zemljišta to prate - ističe Brlošić.