Proizvodi Saponije, Kandita i Lega-Lege u ovom su trenutku najpoznatiji brendovi osječkog gospodarstva u percepciji domaćih potrošača koji nisu iz Osijeka.

U anketi koju je redakcija “Glasa Slavonije” nasumce provela među svojim poslovnim partnerima i kolegama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zadru, njih tridesetak, željeli smo dobiti uvid kako se, naime, percipiraju proizvodi osječke industrije. Odnosno, koje to “naše” proizvode kupuju, a koje ne kupuju ali za koje znaju da su iz Osijeka.

Općenito gledano, osječkom gospodarstvu, kao, uostalom, i cjelokupnom domaćem, ne cvjetaju ruže, no činjenica je da određeni proizvodi imaju znatno bolji renome nego grad u kojemu se proizvode. Primjer je toga brend Lega-Lega, koji ja posljednjih godina kreirao i tržištu predstavio tim iz MIT Design Studija i tiskare IBL. Brend je to koji je, osim zgodnim dizajnom uporabnih predmeta, kupce uspio zaintrigirati i izrazom za kolegu/prijatelja - lega, koji je dugo najpopularniji osječki žargonski izraz.

Ipak, apsolutni su pobjednici naše ankete proizvodi iz Saponije. Svi anketirani, naime, odgovaraju kako Saponiju percipiraju kao osječku tvrtku, bez obzira na to upotrebljavaju li ili ne njezine proizvode. Oni koji ih koriste, poimence navode proizvode poput Faksa helizima, omekšivača za rublje Ornel, osvježivača Bis, sredstva za pranje suđa Likvi, proizvode za čišćenje Arf i Vim.

Na drugom je mjestu u toj anketi Kandit i njegovi proizvodi, poput čokolade za kuhanje i Rum pločica. Pojedinačno su još navedeni Mentol i Confettino bomboni te Praline.

Nesumnjivo, popularnosti tih proizvoda pridonosi i snažna marketinška kampanja na nacionalnoj razini, posebice kada je riječ o Saponiji. No Zoran Kovačević, predsjednik HGK - Županijske komore Osijek, vidi i drugi razlog.

- Prije svega riječ je o kvaliteti tih proizvoda, koja im je omogućila opstojnost na tržištu. Dakle, ključ svega je to što oni nisu dopustili da se pojave proizvodi koji su jači od njihovih - objašnjava Kovačević.

Od proizvoda koje anketirani ne kupuju, ali ih prepoznaju kao osječke, ponajprije je spomenuto - Osječko pivo. Odnosno, s iznimkom jednog odgovora iz Zagreba i Splita, nitko od anketiranih to pivo nije pio izvan njegova matičnog grada.

U boljoj su poziciji naše novine, naime, Glas Slavonije se također prepoznaje kao osječki proizvod, a razlog što ga većina čita i izvan slavonsko-baranjske regije jest to što su tvrtke u kojima anketirani rade i naši pretplatnici.

Kako je anketirana relativno mlađa populacija, ne iznenađuje što nitko među njom ne prepoznaje MIO-ove motokultivatore kao jedan od svojedobno najjačih osječkih brendova. Začuđuje, međutim, što nitko od anketiranih nije naveo, primjerice, Bobi štapiće, Moto ili Jadro keks, LIO-ovu posteljinu ili proizvode osječke mljekare, što je vjerojatno posljedica toga da prepoznaju brend, ali ne znaju da je iz Osijeka. Dio anketiranih, međutim, ipak povezuje proizvode Mlinara s Osijekom.

- To je tim tvrtkama možda jasan znak da bi ipak trebale pojačati svoj marketing - poručuje Kovačević.

- Ne smatram da Osijek dovoljno promovira svoje proizvode, a nisam primijetila da Osijek sam sebe uopće pozicionira kao zanimljivu/atraktivnu lokaciju za posjet - jedan je od odgovora koji smo dobili. Drugi sugovornik kaže nam kako se Osijek u ostatku Hrvatske ipak više percipira “kroz dnevnu politiku te, nažalost, ne doživljava općenito baš kao mjesto za poslovni razvoj i kvalitetniji život na temelju toga”.

- Mislim da je jako dobro odjeknuo i nedavni poziv NASA-e studentu iz vašeg grada. U tom smislu gledano, mislim da uistinu postoji prostor da se Osijek i gospodarski prezentira i promovira na kvalitetniji način - preporuka je jednog našeg sugovornika. No, ako će nas utješiti, nekoliko se anketiranih suglasilo kako nebrendiranje vlastitih proizvoda nije mana jedino Osijeka, nego bi i drugi gradovi trebali više promovirati svoje industrijske perjanice.