Objavljeno 3. ožujka, 2015.
U Hrvatskoj svatko želi imati vlastiti stan ili kuću, a onih za najam uglavnom nedostaje
Vezani članci
MILANOVIĆ I MRSIĆ U POSJETU SLAVONIJI
U Hrvatskoj 66 od 100 mladih u dobi do trideset godina živi s roditeljima, i po tome je naša zemlja na samom dnu ljestvice zemalja Europske unije, koja pokazuje koliko su mladi samostalni.
Konkretno, Hrvatska je na 22. mjestu, a veću ovisnost odrasle djece o roditeljima, kako navodi Eurofond u istraživanju o socijalnom statusu mladih u Europi, imaju samo Slovenija, Slovačka, Cipar, Italija i Malta, premda noviji podaci koje je objavio Eurostat pokazuju kako je Italija malo ispred Hrvatske.
Najveći uzrok privrženosti mladih roditeljima svakako je gospodarska situacija. Dokazuju to podaci kako je prije krize, 2007. godine, u Hrvatskoj 62 posto mlađih od 30 godina živjelo kod roditelja. Kriza je taj postotak značajno izmijenila, baš kao i u cijeloj Uniji, gdje je u prosjeku 48 posto mladih kod roditelja, dok je prije krize kod roditelja živjelo njih 44 posto. Najveći porast broja mladih ovisnih o roditeljima ima Mađarska - 36 posto, Slovenija - 21 posto, Litva i Poljska.
Siromaštvo mladih
Istraživanja pokazuju i kako velik broj mladih koje žive s roditeljima imaju problema s neimaštinom. Najmanje siromašnih mladih ima Luksemburg, samo dva posto. U Hrvatskoj se oko 12 posto mladih može okarakterizirati siromašnima, što je odlično u usporedbi s Bugarskom i Rumunjskom, gdje se gotovo polovina mladih suočava s neimaštinom. Međutim, u te dvije zemlje s roditeljima živi trećina mladića u dobi od 25 do 29 godina, kao i četvrtina djevojaka.
Sasvim je jasno kako je najveći uzrok vezanosti mladih osoba za roditeljski dom gospodarska situacija u Hrvatskoj, odnosno nedostatak posla. To u praksi izgleda tako da mlada osoba nakon završene škole nema posao i stabilne prihode da bi se uopće mogla osamostaliti. I mnoge mlade obitelji nemaju dostatne prihode da bi mogle plaćati najam stana i ostale troškove života. No, ovi podaci i primjeri Rumunjske i Bugarska pokazuju kako ekonomska pitanja nisu presudna jer mnogi mladi u Hrvatskoj ne odlučuju se na samostalnost čak i ako imaju potrebnu financijsku neovisnost o roditeljima.
Direktorica i suvlasnica osječke agencije za posredovanje u prometu nekretnina Estate Ljiljana Dimitrijević kaže kako je naš mentalitet takav da djecu “šlepamo” dugo i nakon školovanja uz stav kako “ćemo vam pomoći da vam ne bude teško kao nama”. Tako nerijetko roditelji sami kupuju stan svojoj djeci jer je uobičajen stav kako je u nas normalno da svatko živi u stanu čiji je vlasnik, a da je biti obiteljski čovjek i podstanar gotovo sramotno.
Primjer bogate Švicarske govori sasvim suprotno. U toj zemlji, prema podacima Eurostata iz 2011. godine, manje od 44 posto građana živi u svojoj nekretnini. U Njemačkoj nešto više od polovice građana živi u svome stanu ili kući. Najveći udio vlasnika stambenih nekretnina je u Rumunjskoj - 96,6 posto, zatim dolazi Litva gdje 92,3 posto građana živi u vlastitom stambenom prostoru, a odmah iza njih je Hrvatska s udjelom od 92,1 posto. U Austriji svoj stan ili kuću u kojoj živi ima 57,5 posto stanovnika, Nizozemska 67,1 posto, a Velikoj Britaniji 67,9 posto.
Nedostatak stanova za najam
Valja pri tome istaknuti i kako je broj stanova koji se iznajmljuju u Hrvatskoj vrlo nizak, posebice u usporedbi sa zapadnim zemljama. Na primjeru Osijeka može se vidjeti kako izgleda slika s najmom stanova.
Najveća potreba za stanovima koji se daju u najam na području Slavonije i Baranje svakako vlada u Osijeku, ponajviše zbog toga što je sveučilišni centar s brojnim fakultetima i tisućama studenata koji dolaze iz čitave okolice. Ljiljana Dimitrijević je prije nekoliko dana istaknula je kako na području grada očito nedostaje stanova za najam. Premda nema egzaktnih brojčanih pokazatelja za tu tvrdnju, zaključuje to na osnovi svakog oglasa za najam stana koji objavi na internet-stranici agencije, jer se na svaki oglas javlja golem broj osoba. Posebice je to izraženo prije početka školske, odnosno akademske godine.
Najveći broj iznajmljivača stanova ipak sami oglašavaju svoje stanove, zaobilazeći agencije. Potvrđuje nam to Marijan Matijević, direktor agencije Nekretnine Matijević i to zbog toga što agencije najmodavce obvezno upozoravaju da su Poreznoj upravi dužni prijaviti dohodak od najma stana i na njega platiti porez, kao i da najmoprimac MUP-u treba prijaviti svoje boravište. Kako je davanje stanova u najam ekonomski gledno najčešće u “sivoj zoni”, najmodavci se nerado koriste uslugama agencija.
Igor MIKULIĆ
I TALIJANI NE ODLAZE OD RODITELJA
Dvije trećine mladih Talijana u dobi između 18 i 35 godina, prema podacima koje je objavio Eurostat, živi kod roditelja. Sedam milijuna Talijana mlađih od 35 godina živi kod roditelja, što je 65,8 posto, a razlozi su gospodarska kriza, nesigurnost na tržištu rada i skupi stanovi. Brojke u Italiji dvostruko su veće nego u Francuskoj i Velikoj Britaniji i 17 posto veće od prosjeka u Europskoj uniji. Stručnjaci smatraju da je uzrok tako velikom broju mladih koji se ne odlučuju na samostalan život visoka razina nezaposlenosti zbog teške recesije, a u Italiji je nezaposleno više od 40 posto mladih. Broj mladih koji ostaju živjeti kod roditelja posebice je visok na gospodarski nerazvijenom jugu zemlje.
NAJAM GARSONIJERE OD 800 DO 1000 KUNA MJESEČNO
Visina mjesečnog najma stana u Osijeku ovisi o nekoliko pokazatelja, među kojima je lokacija stana (cijenjeni su oni bliže središtu grada i fakulteta), površina stana (po kvadratu najskuplji su najmanji stanovi), način grijanja i njegova opremljenost. Garsonijere se iznajmljuju po cijeni od 800 do 1000 kuna. Mjesečni najam jednosobnog stana je do 1200 kuna, dvosobnog do 1500 kuna, a trosobnog od 1900 do 2300 kuna. Veći i luksuzniji stanovi koji se iznajmljuju prava su rijetkost. I najam kuća nije čest, premda se na tržištu pojavljuje znatno više od velikih stanova. Kuće iznajmljuju najčešće obitelji s kućnim ljubimcima, koje stanodavci inače nerado primaju u stanove.
Obitelj koja ne plaća najamninu teško je istjerati iz stana
Zašto najmodavci žele studente, a nerado primaju obitelji s djecom? Pokušali smo saznati u razgovoru s jednim najmodavcem, koji za dohodak od najma uredno plaća porez. Njegov odgovor vrlo je jasan - student koji ne plaća najamninu lako će izaći iz stana, dok obitelj najmodavcu može stvoriti velike troškove, može prestati plaćati najamninu, a da ih se teško može izbaciti iz stana i naplatiti svoja potraživanja. Najmodavac iz Osijeka, čije nam je ime poznato, no želio je ostati anoniman, trosoban stan iznajmio je tročlanoj obitelji branitelja s prilično visokom mirovinom. I supruga mu je zaposlena, no svejedno su prestali plaćati najamninu, pa čak i režije. I nakon raskida ugovora o najmu najmodavcu je podstanar poručio kako uopće nema namjeru izići iz stana. Najmodavca je podstanar čak tužio te je (najmodavac) dobio sudsku presudu sa zabranom prilaska stanu i ometanja mirnog posjednika. Najmodavac je potom tražio da se podstanarima zbog neplaćanja prestane isporučivati struja, voda i grijanje i tek nakon toga su izašli iz stana. No i zato su ga najmoprimci tužili na prekršajnom sudu. Naposljetku najmodavac je svoje potraživanje, a popelo se na tridesetak tisuća kuna, pokušao sudski utužiti. Dobio je presudu u svoju korist, s tim da je na 22. mjestu za naplatu ovrhom mirovine i plaće bivših podstanara.
VEĆU OVISNOST
O RODITELJIMA IMAJU SAMO SLOVENIJA, SLOVAČKA, CIPAR, ITALIJA I MALTA