STATISTIČKI OBRAĐENA 2014.
Objavljeno 2. ožujka, 2015.
Hrvatska nije izišla iz recesije jer je za to potreban rast dva uzastopna kvartala
Gotovo 'kapilarnu' analizu prošle 2014. i njenu usporedbu s 2013. kroz kretanje BDP-a te druge gospodarske i ostale pokazatelje donosi Državni zavod za statistiku (DZS).
Najviše je 'zazvonila' statistika vezana uz kretanja bruto društvenog proizvoda. Tromjesečni BDP za četvrto tromjesečje 2014., prema prvoj procjeni, realno je veći za 0,3 posto u odnosu na isto tromjesečje 2013., pa javnost već važe jesmo li na pragu izlaska iz recesije. No, iako je negativan trend prema prvoj procjeni prekinut, RH nije izišla iz recesije, jer su za to, prema definiciji, potrebna dva uzastopna pozitivna kvartala rasta. Prva procjena pokazuje da je BDP u 2014., u odnosu na 2013., realno manji za 0,4 posto.
- Ne mogu reći da ne raduje podatak da nakon 12 uzastopnih tromjesečja s padom BDP-a imamo njegov skroman rast, no malo je razloga za veselje kada se zna da glavni pokazatelj treba biti zaposlenost. Ako je i dalje prisutan pad zaposlenosti - dosegli smo rekord s padom zaposlenosti ispod 1,3 milijuna zaposlenih, onda nema mnogo razloga za slavlje. Dva uzastopna razdoblja s rastom BDP-a za izlazak iz recesije trebaju biti popraćena i porastom zaposlenosti, povećanjem kupovne moći građana i drugim pozitivnim kretanjima, kaže predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević.
Uvozni lobi
Kada je riječ o robnoj razmjeni RH s inozemstvom, ukupan izvoz RH u 2014. iznosio je 78,7 milijarde, dok je uvoz bio 129,7 mlrd. kn pa je vanjskotrgovinski deficit 51 mlrd. kn, tj. pokrivenost uvoza izvozom je 60,7 posto. Vanjskotrgovinska razmjena prednjači sa zemljama članicama EU-a. Obje stavke bilježe rast u 2014., u odnosu na 2013., u kojoj je uvoz bio 125 mlrd., a izvoz 72,5 mlrd. kn pa je pokrivenost uvoza izvozom bila 58 posto.
– To bolno dokazuje da smo od osnutka RH taoci uvoznoga lobija. S obzirom na to da je RH bogomdana zemlja s potencijalima hrane, vode, drvoprerađivačke industrije, a ta se roba traži, tu bi trebalo biti 2/3 pokrivenosti uvoza izvozom - drži Matijašević.
Negativni trendovi uglavnom su i u prometu putnika i roba, kao i prometu industrije. U prosincu 2014. u usporedbi s prosincem 2013. ukupni promet industrije u RH bilježi pad za 2 posto. U četvrtom tromjesečju 2014. ukupno je prevezeno 22,1 milijun putnika, što je u usporedbi sa zadnjim tromjesečjem 2013. pad za 2,8 posto. HŽ-om se, prema privremenim podacima, prevezlo 4,9 posto manje putnika, a pad u broju putnika za 2,8 posto ostvarili su i cestovni prijevoznici. U zračnom prijevozu prevezeno je 6,8 posto više putnika, a porast u prijevozu putnika za 3 posto ostvarili su i domaći brodari. Od siječnja do prosinca 2014. prevezeno je 90,7 milijuna putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2013. pad za 2,6 posto. Pad u prijevozu putnika ostvaren je u željezničkom prijevozu za 10 posto, te u cestovnom prijevozu putnika za 0,5 posto.
Sve pada
U četvrtom tromjesečju 2014. ukupno je prevezeno 27,7 milijuna tona robe, što je u usporedbi sa zadnjim tromjesečjem 2013. pad za 5 posto. Pad u prijevozu robe ostvaren je u željezničkom prijevozu za 3,3 posto, cjevovodni transport pao je za 5,4 posto, a pad su ostvarili i hrvatski brodari za 30 posto. Prijevoz robe na unutarnjim vodnim putovima brodovima svih zastava pokazuje pad za 1,7 posto. Hrvatski zračni prijevoznici ostvarili su porast u prijevozu robe za 4,5 posto a porast su ostvarili i prijevoznici teretnih vozila hrvatske registracije za 4 posto. U razdoblju od siječnja do prosinca 2014. ukupno je prevezeno 104,3 milijuna tona robe, što je za 6 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2013. Sve grane prijevoza bilježe pad u prijevozu robe: željeznički prijevoz (za 2,6 posto), cestovni prijevoz (za 2 posto), pomorski i obalni prijevoz (za 17,8 posto), prijevoz na unutarnjim vodnim putovima (za 14,8 posto), zračni prijevoz (za 4,7 posto) i cjevovodni transport (za 9,2 posto).
– Jasno da je zabilježen pad prometa roba i ostaloga s obzirom da nam gospodarska aktivnost pada. U 6 godina krize izgubili smo 200.000 radnih mjesta u realnom sektoru, a on je taj koji stvara nove vrijednosti. Kada se takva radna mjesta zatvaraju, onda pada promet roba - kaže Matijašević, dodajući da istovremeno imamo 11.000 novih radnih mjesta u javnom sektoru.
Suzana ŽUPAN
Samo trećina zaposlenih stvara nove vrijednosti
Komentirajući statističke pokazatelje, predsjednik HURS-a Ozren Matijašević komentirao je i sve porazniji tješnji omjer broja umirovljenika i zaposlenih koji je prema najnovijem 1:1,13. – Na ovim prostorima 1990. taj je omjer bio čak 1:3, a sada je nikada manji. Još više zabrinjava sama struktura zaposlenih – od ukupnog broja samo trećina radi na stvaranju novih vrijednosti, a ostalo su usluge, javni sektor, administracija u realnom sektoru.. U 10 županija broj umirovljenika već je premašio broj zaposlenih, a među njima su i slavonske županije, kaže Matijašević.
Bruto i netoplaće
Za razdoblje od siječnja do prosinca 2014. prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 5533 kune, što je u odnosu na isto razdoblje 2013. nominalno više za 0,3, a realno za 0,5 posto. Za razdoblje od siječnja do prosinca 2014. prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH iznosila je 7953 kn, što je u odnosu na isto razdoblje 2013. nominalno više za 0,2 posto, a realno za 0,4 posto. Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2015. u odnosu na siječanj 2014. niže su za 0,9 posto.
negativan rekord
broj zaposlenih pao ispod 1,3 milijuna