SLAVONSKI BROD - O stanju konjogojstva u Hrvatskoj, preventivnim i zdravstvenim mjeram zaštite, reprodukciji, hranidbi... bilo je riječi na II. Savjetovanju uzgajivača konja, u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Središnjeg saveza i udruga uzgajivača konja Hrvatske u RH. Uz uzgajivače, Savjetovanje je okupilo stručnjake sa zagrebačkog Agronomskog i Veterinarskog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka te Biotehničkog fakulteta iz Ljubljane. Cilj je stručnim informiranjem i edukacijom uzgajivača, vlasnika i ljubitelja konja pridonijeti daljnjem napretku konjogojstva u Hrvatskoj. Premda se među uzgajivačima moglo čuti nezadovoljstvo zbog slabe naplate njihova rada, zamjenica ministra Snježana Španjol ističe kako je stanje u konjogojstvu znatno sređenije.

- Bilo je dosta problema. Potkraj 2014. godine imali smo obavezu registrirati sve konje u registar kopitara. Vidimo da ima izvoza u druge zemlje, no potrebno je zajedničkim snagama napraviti dodatni iskorak vezan uz izvoz, jer imamo kvalitetu, ono što drugi nemaju. Zahvaljujući tradiciji, ljubavi, trudu i radu, sačuvali smo pasmine. Sektoru konjogojstva dolaze bolji dani - poručila je. Da kvalitetan rad mora doći na naplatu te da hrvatsko konjogojstvo čekaju bolja vremena, smatra i Nidal Korabi, ravnatelj Državne ergele Đakovo i Lipik. Iako svjestan da je recesija utjecala na uzgoj, ističe da će najustrajniji i oni koji prate moderne trendove i imaju jasno definiranu viziju, zasigurno opstati.

- Uzgoj konja uvijek je vrlo atraktivan u cijelom svijetu, a u razvijenim zemljama, on je određeni generator prihoda i gospodarskog napretka cijele države - rekao je Korabi. Priznaje da to nije kratkoročan proces, što za uzgajivače konja poput Mate Kaluđera nije nimalo utješno. Situacija s plasmanom i cijenama konja, kaže, nije na zavidnoj razini, i on ne očekuje neke pomake nabolje. Dio je odgovornosti, smatraju uzgajivači, i na institucijama, posebice kada su u pitanju velike pašnjačke površine poput Gajne.

- To je produkt zločeste politike sustava koji nije dopustio da stočari zakupe pašnjačke površine, upišu ih u ARCOD i ostvare poticaj. Danas bi te površine bile uređene i cijeli bi sustav od toga imao koristi - smatra Zvonimir Dravinac, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog posavca.

- Konj je trenutno luksuz, ljudi nemaju novca. Nadam se da će se tržište uskoro pokrenuti, kada će i uzgajivači, a i oni koji se bave sportom, doći na svoje. Hrvatski konjički savez ulaže velike napore u organiziranje sustava na kvalitetan način, iz čega će izlaziti dobri stručnjaci, a onda i kvalitetni rezultati, što je krajnji cilj - kazao je Željko Gagro, glavni tajnik HKS-a. U Hrvatskoj je evidentirano više od 21.000 grla, od kojih 59 posto pripada hladnokrvnjacima, 37 posto toplokrvnjacima, a 4 posto ponijima.

- Trendovi koje imamo posljednjih godina pokazuju da je broj konja u središnjem registru povećan za oko 14.000 ili 186 posto. U Hrvatskoj postoji tradicija, zemljišni i drugi preduvjeti, a na nama je pomoći ljudima u podizanju razine znanja - zaključio je Franjo Poljak, načelnik Odjela za razvoj konjogojstva HPA-a.M.Radošević