LJEKOVITO BILJE: OCIMUM BASILICUM L.
Bosiljak pripada obitelji usnatica (Familiae Lamiaceae), a ljekarnički mu je naziv Herba Basilici. Pradomovina bosiljka je Indija. Naziv basilicum izveden je iz grčke riječi "basilikon" koja znači "kraljevski".
U egipatskim grobnicama iz 3500. godine pr. Kr. nađeni su ostatci bosiljka. Da je bosiljak bio omiljeni začin potvrđuju zapisi iz starog Rima prema kojima se za Cezarove vladavine bosiljak jako cijenio kao začin i ukrasna biljka. Početkom dvanaestog stoljeća monasi donose bosiljak u srednju Europu. U pučkoj medicini bosiljak je uvažavan kao biljka koja je imala protudemonsku zaštitu pa se u narodu često upotrebljava kod vjerskih i drugih obreda.
Bosiljak je draga i omiljena biljka svih domaćica koje rado beru listove bosiljka za začin raznim jelima ili pripremu čaja za djecu. To je biljka koja se uvijek nađe u skromnom biovrtu kao ukrasna biljka u lončanici, a za koju je poznato da vraća dobro raspoloženje i otklanja tugu. Ljekovitost bosiljka je poznata iz starih vremena, a rabi se i kao lijek, i kao začin.
BOSILJAK SE, DAKLE, UPOTREBLJAVA ZA LIJEČENJE:
- bolesti želudca i crijeva (katar želudca, upala tankog crijeva, otrovanje želudca i crijeva, pomanjkanje apetita), tegoba zbog nadimanja (dobar karminativ, jer sprječava nadutost pa se dodaje hrani koja izaziva nadutost), slabog želudca kojemu je potrebna pomoć u probavljanju hrane i poticanje funkcija rada, lošeg apetita, slabog rada peristaltike (potiče na gibanje crijevnih mišića te dovodi do pražnjenje crijeva), pomaže u liječenju grčeva glatkih mišića (crijeva), uništava parazite u crijevima i utječe na ravnotežu crijevne mikroflore,
- bolesti živaca, i to depresije i neuroze (čaj od bosiljka uzimaju osobe osjetljive naravi, koje se lako uzbude i razdraže, jer bosiljak je stari pučki lijek za takva stanja), kao i osobe koje imaju sklonost padanja u nesvijest (sprječava nesvjesticu),
- bolesti pluća (astme, plućnih bolesti, emfizema, tuberkuloze, jakog nadražujućeg kašalja),
- bolesti oka, posebice kod raznih tegoba s vidom,
- bolesti bubrega i mjehura (teškoće pri mokrenju, jer olakšava i potiče mokrenje),
- bolesti nosa, i to kod hunjavice i gubitka osjeta njuha,
- bolesti kože (akne, osip i razne kožne nečistoće)
- ženskih bolesti (potiče menstruaciju),
- slabog spolnog nagona (dobar je afrodizijak koji jača i potiče libido te se preporučuje osobama oslabljene potencije),
- slabog optoka krvi (jača optok krvi, snižava tlak)
- jakog sekreta, katara želudca, crijeva i bronhija (raskužuje sekret),
- jake glavobolje,
- visoke temeprature,
- za jače izlučivanje mlijeka kod dojilja (galaktogen), protiv mučnine te za poticanje znojenja.
- ispiranje i grgljanje usne šupljine i grla (antiseptik protiv afti i promuklosti)
- ispiranje i stavljanje obloga nakon uboda insekata i ugriznih rana otrovnih životinja
- za odstranjivanje bradavica na koži, masiranjem i višednevnim stavljanjem svježe zgnječenog lista bosiljka u obliku obloga
- Korijen bosiljka upotrebljava se za liječenje tegoba želudca i crijeva kod djece kao i možebitnih raznih komplikacija probavnog sustava.
OSTALE PRIMJENE
Zapadna pučka medicina upotrebljava bosiljak kao aromatik, antihelmetik, antikonvulziv, antibakterik, afrodizijak, diuretik, ekspektorant, karminativ, laksativ i tonik... za aromatiziranje jela, te u kozmetici za njegu lica, a sjeme bosiljka kao zmijski protuotrov... Za začin jelima uvijek je bolji svježi, zbog jače arome.
Ivan LESINGER
KUPKE
Kupke s listovima bosiljka ili ekstraktom od listova bosiljka primjenjuju se u kozmetici za njegu kože koja je oslabjela, dehidrirala i izgubila vlažnost i elasticitet, kao i za razne nečistoće kože (osipi, lišajevi). Tonik ili mirisna vodica od bosiljka bili su uz matičnjak prvi pučki kozmetički preparati.
GURMANSKI DOŽIVLJAJ
Začinska svojstva bosiljka su zaista jaka. Zbog jake aromatičnosti mladih listova ubranih prije cvatnje, začinjavanje raznih salata bosiljkom pravi je gurmanski doživljaj. Svježi listovi bosiljka dodaju se raznim umacima od bilja, jelima od sirovog povrća, soku od rajčice, svježem kravljem siru, raznim koktelima, juhama i jelima od tjestenine i mesa. Sušeni bosiljak rabimo za začinjavanje ovčjeg i goveđeg mesa, juha od povrća i mahunarki te umaka od rajčice.
Čaj
(za spomenute bolesti)
1 čajna žličica bosiljka, 2 dl vode. Priprema: kipućom vodom prelijemo bosiljak, poklopimo, pustimo da odstoji pola do 1 sat i procijedimo. Upotreba: pijemo 2 - 3 šalice čaja dnevno nakon jela. Napomena: kod bolesti želudca ili crijeva ne sladimo.
Čaj
(za živčane i duševne bolesti)
25 g bosiljka, 25 g dobričice, 25 g metvice, 25 g matičnjaka, 2 dl vode. Priprema: uzmemo jušnu žlicu čajne mješavine i prelijemo s 2 dl kipuće vode, poklopimo, pustimo da odstoji 1 sat i procijedimo. Upotreba: uzimao 2 šalice čaja dnevno, a prema potrebi može i više.
Čaj
(za jačanje muške potencije)
1 čajna žličica bosiljka, 1 dl bijelog vina, 1 čajna žličica meda. Priprema: u vino stavimo bosiljak i grijemo. Vino ne smije zakuhati, a kad se pojavi pjena, maknemo sa štednjaka i malo ohladimo te dodamo med. Upotreba: uzimamo toplo 1 sat prije spavanja.
Prašak
(za začin dijetalnim jelima)
Priprema: suhe listove fino sameljemo te po želji dodamo morsku mljevenu sol. Upotreba: upotrebljavamo kao začin za razna jela.
Mast
(kraljevska mast za liječenje raznih rana)
9 dijelova svježeg soka bosiljka, 3 dijela voska, 3 dijela kalefonija, 3 dijela ovčjeg loja, 2 dijela terpentina.
Priprema: lagano ugrijemo sve sastojke, dobro promiješamo i pohranimo u tamnu staklenku te hermetički zatvorimo. Upotreba: za liječenje raznih rana nanosimo na oboljelo mjesto.
Oblozi
(za gnojne rane)
Priprema: listove bosiljka močimo u jakoj rakiji oko 6 sati.
Upotreba: namočene listove stavljamo kao oblog na gnojne rane, a obloge mijenjamo svaka 2 - 3 sata, više puta dnevno sve dok ne izvuče sav gnoj iz rana, a time se sprječava i infekcija rane.
Vino
(za regulaciju stolice)
1 l dobrog bijelog vina, 1 šaka usitnjene cijele biljke bosiljka.
Priprema: stavimo bosiljak da se 10 dana moči u vinu te svaki dan malo promućkamo. Procijedimo.
Upotreba: uzimamo tri puta dnevno prije jela. Ako ovom vinu dodamo u jednakim dijelovima stolno ulje te uzimamo 3 - 4 žlice na dan, pomažemo u liječenju najtvrdokornije stolice.
Ocat
(za začinjavanje salata)
1 - 2 šake uvenulog i svježeg lišća bosiljka, 1 l jabučnog ili vinskog octa. Priprema: četvrtinu boce napunimo uvenulim lišćem bosiljka i prelijemo octom. Držimo na toplom i tamnom mjestu oko 3 tjedna. Procijedimo.
Upotreba: kao dijetalni ili aromatični začin za razna jela.