Hrvatska se urušava iz temelja: U tri mjeseca 2602 umirovljenika više i čak 46.344 radnika manje
Objavljeno 27. veljače, 2015.
Od 2008. godine do danas Hrvatska ima 207.500 osiguranika manje te 75.500 umirovljenika više
Vezani članci
DRUGI STUP NEĆE RIJEŠITI PROBLEM ODRŽIVOSTI SUSTAVA
Novi statistički podatci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkrivaju zastrašujuću istinu - od kraja rujna do 31. prosinca prošle godine u Hrvatskoj je 46.344 radnika manje i 2602 umirovljenika više.
Da bude još gore, od početka gospodarske krize 2008. godine do danas Hrvatska, prema podatcima HZMO-a, ima 207.500 osiguranika (radnika) manje te 75.500 umirovljenika više.
Prema procjenama analitičara Hrvatske gospodarske komore, takvi će se negativni trendovi nastaviti te bi već podatci za siječanj ove godine koji će uskoro biti objavljeni mogli pokazati da će Hrvatska prvi put od neovisnosti imati manje od 1,3 milijuna radnika.
Nema promjena
- Upravo aktivnost (odnos radne snage i radno sposobnog stanovništva) te odnos broja umirovljenika i zaposlenih ostaje osnovni strukturni problem hrvatskog tržišta rada koji bi, s daljnjom odgodom rješavanja, mogao ugroziti i stabilnost mirovinskog sustava. Trenutno je omjer umirovljenika i zaposlenih na rekordno niskoj razini od tek 1,07, što znači da na 100 umirovljenika radi tek 107 osoba (za usporedbu, početkom 2008. godine isti je omjer iznosio 1,34). Istodobno je broj umirovljenika i nezaposlenih veći od broja zaposlenih, i to za oko 18 posto. Uz ovakve strukturne probleme, ne možemo ni u ovoj godini očekivati kvalitativne promjene na hrvatskom tržištu rada. U veljači očekujemo rast nezaposlenosti, nakon čega će priprema turističke sezone uobičajeno generirati sezonsko zapošljavanje i pad stope nezaposlenosti. Na razini cijele ove godine očekujemo blagi pad nezaposlenosti, no ne i istodobni oporavak zaposlenosti i aktivnosti, upozoravaju analitičari HGK-a.
Novi dokument “Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje” donosi podatke s posljednjim danom 2014. godine. U 2009. godinu Hrvatska je, objavljeno je, ušla s 1.604.848 radnika, da bi 31. prosinca 2014. HZMO-u bilo prijavljeno 1.397.400 radnika. Istovremeno, iz državnog je proračuna 2008. mirovinu primalo 1.148.290 osoba, a početkom ove godine 1.223.738 umirovljenika.
Strašne brojke
Tu je negativnu statistiku tek neznatno popravila činjenica da je zbog nedostavljenog OIB-a Zavodu obustavljena isplata mirovina za 2848 korisnika mirovina i mirovinskih primanja (77 korisnika s prebivalištem u Hrvatskoj i 2771 u inozemstvu).
Prema podatcima za posljednji dan prošle godine, u Hrvatskoj je kod pravnih osoba bilo zaposleno 616.888 muškaraca i 565.421 žena, dakle ukupno 1,182.309 radnika. Od rujna do Nove godine taj je sektor dakle ostao bez 28.113 radnika. Danas kod fizičkih osoba radi 51.055 muškaraca i 54.059 žena - ukupno 105.114 radnika, što je za gotovo 14 tisuća manje nego u jesen 2014. godine.
Među obrtnicima je lanjskoga rujna bilo 44.328 muškaraca (danas ih je 41.486) i 19.919 žena (danas tek 18.465, što znači da je obrtništvo u tri mjeseca ostalo bez 4296 radnika!
U Osječko-baranjskoj županiji zaposlena je u rujnu bila 81.821 osoba, a danas ih je 1251 manje. U Vukovarskoj-srijemskoj županiji od rujna do Nove godine zaposlenih je 1551 manje, a u Brodsko-posavskoj županiji taj je broj pao za 476. I preostale dvije slavonske županije bilježe pad broja radnika, Virovitičko-podravska za 457, a Požeško-slavonska za 332 radnika.
Eduard SOUDIL
Pada broj zaposlenih žena
Omjer zaposlenih žena u odnosu na broj zaposlenih muškaraca u cijeloj je zemlji u korist muškoga spola (47,08 posto žena je u ukupnom broju zaposlenih na razini RH), a najveći je nerazmjer i dalje u Brodsko-posavskoj županiji, gdje je od ukupnog broja zaposlenih samo 41,95 posto žena. U Osječko-baranjskoj županiji je 45,96 posto žena u ukupnom broju zaposlenih. Najbliže ravnopravnoj granici od 50 posto je Varaždinska županija (49,86 posto žena koje rade), Krapinsko-zagorska županija (49,53 posto) te Zadarska županija (49,07 posto).
U ukupnom broju radnika u Hrvatskoj najviše ih je u dobnoj skupini od 35 do 39 godina - 214.038 ili 14,83 posto, potom u dobi od 30 do 34 godine - 208.198 (četiri tisuće manje nego u rujnu). U Hrvatskoj je 9459 radnika u dobi od 15 do 19 godina, a njih 7153 starije je od 65 godina.
KATASTROFALNA DEMOGRAFIJA
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. godini rođeno je 39.596 djece, a umrlo je 52.427 osoba. Prirodni pad dakle iznosi 12.831 osoba. Ti podatci zvone na uzbunu. Nikad u povijesti Hrvatske nije bilo većeg demografskog pada, nikada manje rođenih. Osječko-baranjska županija bilježi negativan prirodni prirast s 2786 živorođenih i 3825 umrlih. U samo jednoj godini kroz prirodni smo prirast izgubili 1039 stanovnika, po čemu smo u samom vrhu u zemlji. Riječ je, dakako, o brojkama za 2013. godinu, a podatci za 2014. mogli bi biti još porazniji. Loše gospodarsko stanje i politička nestabilnost u zemlji doveli su do toga da se mladi ljudi nerado odlučuju na brak, a potom i na rađanje djece. Problem je i to što smo sve stariji. Prosječna dob Hrvata je 42,2 godine. A to nas svrstava među najstarije nacije u Europi. Hrvatska danas ima stanovnika koliko i 1953. godine, no tada su djeca do 14 godina činila 27 posto populacije, a danas ih je neznatno više od 15 posto.
Broj zaposlenih u siječnju, pokazat će uskoro novi podatci, past će prvi put u povijesti ispod 1,3 milijuna, procjenjuju u HGK-u
1,07:1
omjer je radnika i umirovljenika u Hrvatskoj