Objavljeno 27. veljače, 2015.
VUKOVAR – Na svečanosti u Palači Srijem u Vukovaru jučer su prve certifikate o stjecanju oznake zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini primila tri proizvođača slavonskog kulena – Andrija Čuha iz Soljana u županjskoj Posavini, OPG Job iz Josipovca kod Osijeka i Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca nedaleko od Vinkovaca, koji je ujedno ispunio i kriterije za dobivanje prvog slavonskog svjetskog superbrenda “Slow Food”.
– Nakon višegodišnjega mukotrpnog puta na zaštiti kulena koji je prošla Udruga “Slavonski domaći kulen - kulin”, Ministarstvo poljoprivrede je u rujnu 2013. godine slavonski kulen zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla na nacionalnoj razini, a ostvaren je i preduvjet za zaštitu na europskoj razini jer je okončana pravna regulativa i propisan postupak koji se upravo privodi kraju – podsjetio je tom prilikom pročelnik Vukovarsko-srijemske županije za poljoprivredu i tajnik spomenute udruge, Andrija Matić. Međutim, izrazio je istodobno i žaljenje što nema više proizvođača kulena koji su se odlučili na zaštitu svog proizvoda, pojasnivši kako se od 35 članova Udruge “Slavonski domaći kulen - kulin” koji imaju legalnu proizvodnju, na zaštitu zemljopisnog podrijetla kulena odlučilo samo njih deset, od kojih je pak to uspjelo za samo troje.
– Postupak je zahtjevan i nije lako ispuniti sve potrebne kriterije. Mnogi nisu zainteresirani i zbog činjenice da kulena nema dovoljno na domaćem tržištu pa da im nije primarno oznakom zemljopisnog podrijetla osvajati nova tržišta kada i ovako sve što proizvodu mogu prodati – rekao je Matić. Najavio je i kako će jedna od mjera iz Programa ruralnog razvoja Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine “obeštetiti sve troškove koji nastaju u procesu certificiranja”, dok druge mjere mogu pomoći proizvođačima pri legalizaciji.
U Palači Srijem bila je i predsjednica Udruge “Eko Slavonija” i ujedno predstavnica “Slow Food Slavonica” kao jednog od hrvatskih ogranaka tog pokreta za promociju i očuvanje vrhunske i autohtone hrane Katarina Kozina, koja je rekla kako “Slow Food Slavonica” planira okupljati lokalne proizvođače mesa crne slavonske svinje i kulena iz istočne Hrvatske i pronalaziti im tržište u Europi i Hrvatskoj.
–Dobivanje certifikata nam u marketinškom smislu znači više nego u prodajnom jer već imamo svoje stalne kupce i nemamo problem s prodajom svega što proizvedemo – kazao je novinarima proizvođač kulena Adam Zvonarević. Godišnje on proizvede oko 500 komada kulena, a na svom domaćinstvu zaokružio je proizvodnju od uzgoja crne slavonske svinje do proizvodnje kulena. Kako je ustvrdio, troškove certifikacije koji na godišnjoj razini iznose oko 4.000 kuna, morao je ugraditi u trošak proizvodnje kulena iako zbog toga nije podigao cijenu svog proizvoda.
Andrija Čuha iz Soljana također smatra da mu upravo dobiveni certifikat o zaštiti zemljopisnog podrijetla neće donijeti veću prodaju jer sve što proizvede i proda.
– Priča o kulenu posve sigurno ima budućnost, ali bez pomoći države i pronalaska povoljnih kreditnih sredstava kojima bismo mogli ići u proširenje proizvodnje teško da možemo dalje od ovoga – poručio je taj proizvođač poznate slavonske delicije. S. Butigan
Besplatno do “Slow Food” brenda
– Kulen je trajni suhomesnati i izvorni hrvatski proizvod i organizacija “Slow Food” uvrstila ga je u projekt “Ark of Taste” kojem je zadaća čuvanje gastronomskih okusa kojima prijeti nestanak – rekla je Katarina Kozina i napomenula da je za proizvođače stjecanje brenda “Slow Food” besplatno.
Najavila je i kako će ugostiteljski objekti također moći dobiti oznaku “Slow Fooda”, a u Hrvatskoj bi takvih hotela i restorana uskoro moglo biti 500-tinjak.
Adam Zvonarević iz Starih Mikanovaca ispunio je kriterije prvog slavonskog svjetskog superbrenda “Slow Food”