Objavljeno 25. veljače, 2015.
“Obećana zemlja” postaje zemlja dužnika koji dugove ne mogu vratiti
Novo istraživanje američkog portala Bankrate pokazalo je da unatoč pričama o “obećanoj zemlji” gotovo četrdeset posto Amerikanaca živi na rubu financijske propasti.
Amerikanci su poznati po tome da rijetko štede za crne dane, no i oni koji to čine, odnosno tih spomenutih 40 posto ima iznos ušteđevine koji je približno jednak dugovanjima po kreditnim karticama, ili je i manji od toga.
Prema portalu bankrate.com, trinaest posto građana SAD-a nema dugove po kreditnim karticama, ali ni dolara ušteđevine, dok se 24 posto njih zadužilo za iznos veći od onoga koji su uštedjeli.
Mnogi radnici u SAD-u sve teže mogu ostaviti koji dolar sa strane, jer su posljednjih godina cijene rasle, a plaće su se smanjivale, ili su u najboljem slučaju ostale iste. Zahvaljujući lanjskom povećanju minimalne plaće, mjesečna primanja najslabije plaćenih radnika jedina su se povećala, ali ni blizu toliko da bi značajnije utjecala na poboljšanje životnog standarda.
- Ljudi nemaju dovoljno novca za neplanirane izdatke, a ako su im dugovi po kreditnim karticama veći od ušteđevine, to je dvostruka nevolja. U slučaju neplaniranih troškova njihove su opcije ograničene - rekao je glavni financijski analitičar Bankratea Greg McBride.
U najlošijem financijskom položaju su oni u dobi od 30 do 49 godina, jer je upravo to dob kada većinu Amerikanaca očekuju dodatni životni izdaci, poput otplate hipoteke za nekretninu, školovanje djece...
Unatoč svemu, situacija je ipak nešto bolja nego prošle godine. Približno 58 posto radnika ima veću ušteđevinu od dugova po kreditnim karticama, što je sedam posto više nego 2014. godine. Oko 25 posto njih izjavljuje da se osjećaju sigurnije na svojim radnim mjestima i da su manje zabrinuti za financije. “Savjetujemo građanima koji žele štedjeti novac da iznos koji ne namjeravaju potrošiti ostave sa strane na početku mjeseca, umjesto da čekaju hoće li što ostati na kraju mjeseca”, rekao je McBride. Uvriježeno pravilo među financijskim stručnjacima je da se sa strane drži iznos u visini troškova za razdoblje od tri do šest mjeseci.
Eduard SOUDIL
sa strane mjesečno mogu ostaviti samo 5 posto prihoda
Uvriježeno je pravilo među financijskim stručnjacima da se sa strane drži iznos u visini troškova za razdoblje od tri do šest mjeseci. Udjel novca koji su Amerikanci izdvajali za štednju postojano se smanjuje od 80-ih godina prošloga stoljeća, kada je iznosio oko 10 do 12 posto njihovih prihoda. Posljednjih je godina taj postotak više nego prepolovljen, a u prosincu je iznosio svega 4,9 posto, pokazalo je najnovije istraživanje.