ĐAKOVO – Pravo na život u zajednici temeljno je pravo svakog čovjeka. Ministarstvo socijalne politike i mladih protekle tri godine aktivno provodi projekt deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi, čiji je konačni cilj da osobe s invaliditetom više ne žive u institucijama nego da ih se preko organiziranog stanovanja uključi u život zajednice. Od 1997. godine deinstitucionalizirane su ukupno 843 osobe koje borave u 224 stambene zajednice i taj se proces ubrzava. Prema Operativnom planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH, predviđeno je da još tisuću osoba iz 32 ustanove budu deinstitucionalizirane do kraja 2016. godine.

Kakvo je stanje u Slavoniji? Koliko je domova, korisnika, te niz drugih pojedinosti vezanih uz ovu temu otkrili su nam u Ministarstvu, kao i planove deinstitucionalizacije u ovom dijelu Hrvatske.

- Na području Slavonije djeluju domovi socijalne skrbi za osobe s invaliditetom kojima je osnivač RH. U Osječko-baranjskoj županiji to je Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek (245 korisnika, od čega 131 korisnik usluge smještaja); u Vukovarsko-srijemskoj županiji djeluju Dom za psihički bolesne odrasle osobe Nuštar (s 262 korisnika na stalnom smještaju) i Centar za rehabilitaciju “Mala Terezija” (150 korisnika, od kojih 66 korisnika usluge stalnog smještaja); u Požeško-slavonskoj županiji je Dom za psihički bolesne odrasle osobe Ljeskovica (300 korisnika usluge smještaja). Ova četiri doma nalaze se među prioritetnih 18 domova s kojima se sukladno Operativnom planu kreće intenzivno u navedeni procese. Među domovima s područja Slavonije moramo izdvojiti Dom za psihički bolesne odrasle osobe Osijek, koji je postigao najznačajnije rezultate u procesu te je u okviru transformacije u prosincu 2014. godine zatvorio podružnicu u Čepinu, a program organiziranog stanovanja pruža za 79 korisnika - pojašnjavaju u Ministarstvu socijalne politike i mladih, te dodaju:

- Deinstitucionalizacija se provodi premještajem korisnika iz institucija i njihovim uključivanjem u izvaninstitucionalne oblike skrbi. Jedan od navedenih oblika je život u manjim stambenim zajednicama, odnosno osiguravanje podrške kroz uslugu organiziranog stanovanja. Usluga organiziranog stanovanja sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi socijalna je usluga kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe te socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i druge potrebe. Stambenu zajednicu čine korisnici (od jedne do pet osoba) koji žive zajedno uz pomoć Službe podrške. Službu čine voditelj, zastupnici, viši asistent i asistenti, te prema potrebi medicinska sestra, a svi su obvezni proći potrebnu edukaciju, odnosno dodatno usavršavanje za pružanje ove usluge. Ta je podrška na početku funkcioniranja svake stambene zajednice uvijek 24-satna, ali se kasnije, kada je to moguće, sukladno procjenama o stupnju funkcioniranja svakog pojedinog korisnika, ona smanjuje. Način funkcioniranja stambene zajdnice nastoji biti što sličniji svakodnevnom životu u obitelji. Korisnici sami ili uz potporu odlučuju o svakodnevnom životu, primjerice odabiru jelovnik, kupuju, odlučuju o vremenu i načinu obavljanja kućanskih poslova i slično, te sukladno svojim sposobnostima i afinitetima sudjeluju u održavanju kućanstva.

- Što se tiče prostora u kojima korisnici žive, radi se o unajmljenim stanovima / kućama ili stanovima / kućama dobivenim na korištenje od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom. Dobru suradnju ima Ministarstvo socijalne politike i mladih s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom te se trenutno program organiziranog stanovanja provodi u 29 stambenih prostora dobivenih od strane navedenog ureda; 22 stana u Osijeku, četiri u Zagrebu i tri u Bjelovaru. U Zagrebu postoji i primjer gdje se program organiziranog stanovanja odvija u stanu jednog od korisnika - kažu u Ministarstvu.